Sve su glasnija nagađanja o mogućoj kandidaturi zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića za predsjednika Republike. Nacional tako u utorak piše kako bi Bandić mogao dati ostavku na mjesto gradonačelnika i ući u predsjedničku utrku. I sam Bandić je ranije najavio kako će "nešto reći potkraj devetog mjeseca nakon čega ništa neće biti isto."
Bandić iskustva u predsjedničkim izborima već ima - početkom 2010. aktualni gradonačelnik glavnog grada izgubio je u drugom krugu od Ive Josipovića. Danas, Bandić je USKOK-ov optuženik, a suđenja za aferu Agram već je u poodmakloj fazi. U hipotetskoj situaciji u kojoj bi Bandić postao predsjednik trenutno bi se obustavili svi procesi protiv njega jer bi ga zaštitio predsjednički imunitet. Fotelja na Pantovčaku tako bi Bandića doslovce mogla spasiti zatvora.
Naime, prema Ustavu predsjednika štiti imunitet te on ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. O tome govori 105. članak Ustava, a ovu je hipotetsku situaciju za Net.hr pojasnila pročelnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić. Uz ogradu da se radi o "ustavnom ki bi da bi", odnosno situaciji u kojoj je neizvjesno hoće li se Bandić uopće kandidirati, a još je neizvjesnije hoće li pobijediti na izborima, Barić kaže kako bi u većini slučajeva izabrani predsjednik bio zaštićen.
Milan Bandić ključan je partner HDZ-a u Saboru, a ta bi mu situacija mogla biti od koristi i u budućnosti
Plašt zaštite
"U trenutku kad je osoba izabrana, ona dobiva plašt zaštite imuniteta. Od tog trenutka se ne može nastaviti voditi kazneni postupak u bilo kojoj fazi, uključujući i žalbenu fazu, neovisno o tome je li presuda donesena ili nije. Kazneni postupak se ne može voditi dok Ustavni sud ne da svoje odobrenje", kaže Barić.
No, što ako izabrani predsjednik već jest u zatvoru, odnosno na izvršavanju kazne u trenutku izbora? "Ustav RH ne daje odgovor na ekstremnu situaciju, tj. pitanje što činiti u slučaju kandidiranja ili čak izbora osobe koja je već na služenju zatvorske kazne, posebno ako njeno izvršavanje završava u kratkom roku (npr. mjesec dana)", kaže naša sugovornica.
Predsjednik države, ističe Barić, nezaštićen je jedino kada ga ulove "in flagranti" u činjenju nekog kaznenog djela. Predsjedniku bi se, dakle, bez odobrenja Ustavnog suda moglo suditi jedino ako bi bio uhvaćen s pištoljem koji se dimi ili kako izlazi kroz prozor nakon pljačke. "Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda", stoji u 105. članku Ustava.
Dvotrećinska većina u Saboru i Ustavnom sudu
Da bi Ustavni sud donio odluku o odgovornosti predsjednika države, mora dobiti zahtjev za utvrđivanjem posebne odgovornosti predsjednika, kojeg treba izglasati Hrvatski sabor i to dvotrećinskom većinom zastupnika. Nakon toga, sud u roku od 30 dana treba dvotrećinskom većinom sudaca donijeti odluku o eventualnoj odgovornosti predsjednika za kršenje Ustava. Tada mu mandat po sili Ustava prestaje.
S obzirom na to da je Bandić trenutačno glavni partner vladajućeg HDZ-a te kontrolira 13 zastupnika, a najavljuje i jačanje stranke, u slučaju da postane predsjednik Republike, teško je vjerovati da bi u Saboru postojala dvotrećinska većina zastupnika koji bi od Ustavnog suda zahtijevali odgovornost predsjednika. Takva bi situacija Bandiću predstavljala dodatnu zaštitu od kaznenog progona.
Sanja Barić objašnjava kako bi se, u slučaju da Bandić postane predsjednik, trenutno obustavila sva suđenja protiv njega
Svjedočenje Vide Demarin teško tereti Bandića
Prošlog je tjedna u nastavku suđenja za aferu Agram svjedočila nekadašnja bliska Bandićeva suradnica, akademkinja Vida Demarin, koja je sudu ispričala kako je zagrebački gradonačelnik od nje tražio da krivotvori dokumentaciju. Demarin tvrdi kako ju je Bandić nagovarao da svojim potpisom potvrdi da umjetnine koje su zaplijenili istražitelji pripadaju Zakladi za pomoć oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti gdje je Demarin tada bila na čelu Upravnog vijeća. Istražitelji vjeruju kako su slike Bandićeve, a gradonačelnika se tereti i da je poticao Demarin na davanje lažnog iskaza.
Bandić je zbog ovog slučaja u ožujku 2015. završio u istražnom zatvoru. Sud je utvrdio kako je prekršio uvjete jamstva. Ipak, pušten je odlukom Ustavnog suda koji je ustanovio kako počinjenje novih kaznenih djela ne može biti razlog za ukidanje jamstva, čak i ako su ta djela počinjenja s ciljem da se oteža dokazivanje u prvotnoj istrazi ili da se ona omete. I ta odluka Ustavnog suda, kao i brojne druge, sugerira koliko bi pravda u slučaju da o njoj odlučuje ovo tijelo, mogla biti fleksibilna.
Bandiću bi, dakle, predsjednička fotelja jamčila gotovo neprobojnu dvostruku zaštitu - čak i kada bi "žetončići" u Saboru popustili i kada bi zastupnici dvotrećinskog većinom tražili odgovornost predsjednika Republike, o tome bi odlučivalo tijelo koje je u prošlosti donosilo čitav niz kontroverznih odluka, između ostalog i o samom Bandiću.
Vida Demarin snimljena kako odlazi sa suda nakon što je u svom svjedočenju teško teretila Bandića
Povreda Ustava
Ipak, predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava, a postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika može pokrenuti Sabor dvotrećinskom većinom. Sanja Barić ističe kako bi povreda predsjedničke prisege bila i povreda Ustava. U prisezi stoji da će se predsjednik kao državni poglavar "držati Ustava i zakona, brinuti za održavanje ustavnopravnog poretka RH i bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti."
"Svatko je nevin dok se pravomoćno ne utvrdi suprotno, ali ako se predsjednik nađe u kaznenom postupku i ako bi došlo do pravomoćne presude, onda je on povrijedio zakon. Povrijedio je svoju prisegu, to znači da je povrijedio i Ustav, jer je povrijedio i ono na što se obvezao da će poštivati. Međutim, kako naši postupci traju dugo, teško bi bilo očekivati da bi takav postupak postao pravomoćan. Bilo bi puno vjerojatnije da je nepravomoćan, da samo traje i onda je to situacija gdje se očekuje moralni čin ostavke, a tu zapravo nema jasnog propisa", kaže Barić.
Bandić je najavio kako će krajem 9. mjeseca reći nešto nakon čega više ništa neće biti isto. Ide li u utrku za Pantovčak?
Situacija u kojoj bi Pantovčak preuzeo predsjednik Sabora
Naša sugovornica upozorava i na još jedan mogući pravni manevar koji bi mogao raspetljati situaciju u kojoj bi novi predsjednik imao problema sa zakonom. Naime, Ustavom je predviđeno da predsjednika države u izvršavanju ovlasti mijenja predsjednik Sabora. U slučaju da Sabor ne donese odluku o zahtjevu za utvrđivanjem odgovornosti predsjednika države, Vlada od Ustavnog suda može zatražiti davanje predsjedničkih ovlasti predsjedniku Sabora. No, Barić ističe kako je to uklanjanje predsjednika s faktičnog vršenja dužnosti, ali ne i formalnog, jer bi ista osoba i dalje bila predsjednik, ali ne bi obnašala tu dužnost.
Eventualni prijevremeni izbori su mogući samo ako se utvrdi nesposobnost predsjednika za obavljanje dužnosti. Barić kaže kako Ustav predmnijeva da su uzroci zdravstvene prirode ili opće nesposobnosti, a ne kazneni progon. No, smatra kako je trajna nesposobnost u tom slučaju i zatvorska kazna koja je dulja od trajanja mandata. Do te bi kazne, dakle, moglo doći tek ako bi predsjedniku Republike odlukom Ustavnog suda bio skinut imunitet - ako je prekršio Ustav ili ako bi stigla pravomoćna sudska presuda nakon što je Ustavni sud skinuo imunitet.
Premda u ovom trenutku šanse zagrebačkog gradonačelnika u utrci za Pantovčak ne djeluju sjajno, ne treba isključiti kako će Bandić ući u borbu za poziciju koja ga jedina može spasiti. Doslovno.
