Sveta Nedelja, grad je s nešto manje od 20 tisuća stanovnika. I grad u kojem je vlast odlučila ukinuti prirez od 6 posto. "S obzirom da smo povećali povlačenje iz EU fondova, a imamo višak prensen iz prošlih godina odlučili smo građane rasteretiti tog troška i omogućiti poslodavcima da ponude veće neto plaće svojim zaposlenicima", kazao je Davor Nađi, zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje.
Najveći prirez u Hrvatskoj je u Zagrebu - 18 posto. Rijeka i Split imaju prirez od 15 posto. Osijek 13, a Zadar 12 posto. Najbogatiji se žale da nisu profitirali od zakonskih izmjena, jer najviše novca ide slabije razvijenima.
"Iako smo prošle godine ostali s novim sustavom poreza zakona na dohodak ostali bez 380 milijuna kuna, ne mislimo smanjivati ali ni povećavati prirez", kazao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
U gradu bez prireza, stanovnici ne skrivaju zadovoljstvo
Od poreza na dohodak i prireza, gradovi bilježe oko 2 milijarde kuna plusa u odnosu na godinu prije. Zagreb je uprihodio 4,7 milijardi kuna, Split 380 milijuna, Rijeka 328 milijuna, Osijek 224, a Zadar 147 milijuna kuna.
"Imat ćemo višak od 17,1 milijun kuna, 5 milijuna se odnosi za naše nenamjenske prihode od čega ćemo pokriti manjak od ranije uzrokovan investicijama. Ostatak je namjenski prihodi koji će se korisiti za financiranje budućih projekata", kazao je Ivan Mijolović, pročelnik za financije Grada Zadra.
Što zbog investicija i obaveza, što zbog socijalne politike, veliki gradovi poručuju da prirez ostaje. U Rijeci tako kažu da je ostvareno povećanje prihoda neznatno. "Ukoliko bi Grad Rijeka ukinuo prirez, prosječna plaća samca bi se povećala za 65 kuna, a najniža isplaćena plaća za tek 8 kuna", poručuju.
A u gradu bez prireza, stanovnici ne skrivaju zadovoljstvo. Kada bi primjerice Zagreb krenuo tim putem, prosječna plaća porasla bi za dvjestotinjak kuna.
