Osim što su cijene goriva u Hrvatskoj prošlog tjedna oborile sve rekorde zbog čega je morala i intervenirati Vlada ograničavajući cijene dizela na 11 kuna, a benzina na 11,10 kuna, i za mnoge Hrvate obećana zemlja, Njemačka, zabilježila je rekordan rast cijena goriva u posljednjem desetljeću. Litra dizela tako u Njemačkoj košta 1,555 eura (11,67 kn), a benzina 1,667 eura (12,52 kn).
Slično kao i u našoj zemlji, nove cijene goriva su u njemačkom društvu izazvale političke rasprave o potrebi vladine intervencije, a s primjenom učinkovitih protumjera u slučaju daljnjeg rasta cijena je suglasan i ministar prometa na odlasku, Andreas Scheuer (CSU), piše Slobodna Dalmacija.
Hrvatska na samom dnu po pitanju kupovne moći
Postavlja se stoga pitanje trebaju li Nijemci, gledajući iz hrvatske perspektive, paničariti? Zaposleni u Hrvatskoj imaju službenu prosječnu neto plaću od 833 eura, čime si može priuštiti 490 litara benzina mjesečno. S druge strane, prosječni zaposleni Nijemac može kupiti više od 1600 litara. Usporedbe radi, Nizozemci, koji plaćaju najskuplje gorivo u Europi, s prosječnom plaćom od 3300 eura neto mogu kupiti više od 1850 litara benzina. Šveđani, pak, imaju najskuplji dizel na svijetu (1,8 eura po litri), te oni sa svojom prosječnom plaćom mogu kupiti čak 1490 litara dizela. Hrvat s prosječnom plaćom si ne može priuštiti niti pola od te količine nafte.
O tome da je Hrvatska na samom dnu EU-a po pitanju kupovne moći građana svjedoči i nedavno objavljeni podaci o prosječnoj plaći koju su stalno zaposleni u raznim branšama prošle godine zarađivali u Njemačkoj. Radi se o bruto iznosu od gotovo 4000 eura (3994 eura), prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku. U navedeni iznos ne ulaze posebne isplate zaposlenicima poput bonusa, dodataka za godišnje odmore ili božićnica.
Također, treba istaknuti i činjenicu da oko dvije trećine Nijemaca, kao i Hrvata, prima mjesečne plaće ispod statističkog mjesečnog prosjeka, a upravo trećina koja prima puno više novca od ostalih, i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, prosječnu vrijednost svih zaposlenih odvlači u mnogima nedohvatljive statističke sfere.
Najplaćeniji zaposlenici
Najplaćeniji zaposlenici u Njemačkoj su liječnici - u prosjeku primaju bruto plaću od 92.300 eura godišnje. Potom slijede financijski stručnjaci, kontrolori i porezni savjetnici s godišnjom zaradom oko 76.400 eura, a na trećem su mjestu pravnici s godišnjim prosječnim prihodom od oko 70.000 eura bruto. Menadžeri industrijskog sektora (strojarstvo, elektrotehnika ili metalna industrija) zarađuju i preko 90.000 eura bruto godišnje, a u sektorima farmaceutike, medicinskih tehnologija, revizije i prava godišnja pojedinačna zarada prelazi i 100.000 eura. Kontrolori zračnog prometa u Njemačkoj mogu mjesečno zaraditi između 6.400 i 8.900 eura bruto, a energetičari preko 5 tisuća eura bruto mjesečno.
Prosječna medicinska sestra prima oko 3600 eura, pekar radi za oko 3500 eura mjesečno, konobar za otprilike 2000, keramičar za 3000, tesar za 3100, blagajnik za 2200, itd.
Svako od navedenih zanimanja nije jednako plaćeno na istoku i zapadu zemlje - visina neto iznosa ovisi o čak 6 poreznih razreda: bračnom statusu, zaposlenosti ili nezaposlenosti supružnika, broju djece, vjerski porez ukoliko pripadate nekoj crkvi. Ukoliko netko ima bruto plaću od, primjerice, 3000 eura, neto plaća u prvoj poreznoj klasi bit će mu 1938 eura, u drugoj 1991, trećoj 2226, četvrtoj 1938, petoj 1575, a šestoj 1533 eura. Ipak, najneisplativiji je život samcima.
Na koncu, prosječna bruto plaća u Njemačkoj (3994 eura) gotovo je tri i pol puta veća od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj u 2020. koja je iznosila 1200 eura. Stoga ne čudi da je samo prošle godine oko 30 tisuća Hrvata odselilo u Njemačku.
