Turistička sezona trenutačno je dobra, s obzirom na scenarije kakvi su bili na stolu početkom travnja, kada su zbog epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, na snagu stupile rigorozne mjere i zatvaranje gospodarstava. No, da je i dalje mnogo izazova i nepoznanica, tvrdi Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) u intervjuu Poslovnom dnevniku.
'Mnogi ne žele riskirati karantenu po povratku'
"Ovo je dnevna borba i moramo svi skupa profesionalno odraditi svaki dan pa ćemo na kraju zbrajati. Vidjeli smo što odluka jedne Vlade poput nizozemske može učiniti, kod Slovenaca smo 'visjeli' neko vrijeme, tako i kod Austrijanaca, i to je također utjecalo na promet. Naime, ne gubimo goste samo kad se donese neka konkretna mjera, nego već kad se počne šuškati o mogućnosti njena uvođenja. Prvi ozbiljniji potres je bio kad je Slovenija rekla da će razmotriti mogućnost o postrožavanju uvjeta, i to je dovoljno da neki ljudi ostanu doma jer ne žele riskirati da po povratku moraju u karantenu", kazao je Ostojić.
Kaže kako starijim inozemnim gostima, umirovljenicima, dva tjedna samoizolacije nakon povratka iz Hrvatske možda i ne znače puno, ali zaposleni, naročito oni koji ne rade od kuće, ne mogu si priuštiti 14 dana karantene.
"Razmjeri takvih odluka broje se u milijunima – zbog mjere nizozemske Vlade jedna velika turistička kuća u Istri izgubila je u jedno popodne na dan objave izmjene režima putovanja oko 200.000 eura na otkazu rezervacija", istaknuo je Ostojić.
28.01.2020., Zagreb - Konferencija za medije Hrvatske udruge turizma. Veljko OStojic. Photo: Borna Filic/PIXSELL
U hotelima nije zabilježen nijedan slučaj zaraze
Na tvrdnju da se ovih dana spominju dobri srpanjski rezultati, Ostojić oprezno upozorava da "brojke treba znati čitati" te da "nije dobro donositi paušalne ocjene".
"Pitanje je kako se što prodalo, po kojoj cijeni, kakva je bila bazična potražnja, tako da negdje i neka manja popunjenost ne mora značiti slabiji financijski rezultat. Ove godine neke destinacije se hvale visokim brojkama, no treba vidjeti strukturu tih destinacija. Kad su hoteli u pitanju, vidimo da su bolje popunjeni hoteli u koje se ulagalo, oni sa četiri zvjezdice. Ipak, u ovoj godini najbolji je fizički promet u vikendicama, nekomercijalnom smještaju, kamo dolaze vlasnici, njihovi prijatelji i obitelj. To se broji u statistikama. Nautičari kažu da će njihovu sezonu izvući vlasnički brodovi, a čarter je u problemu, i tu postoje razlike u prihodima", pojasnio je direktor HUT-a.
Činjenicu da su hoteli najprazniji, Ostojić tumači time da hotel podrazumijeva okupljanje više ljudi i ima različite zajedničke prostorije, što je ove godine došlo u pitanje. Napominje da se naši hoteli strogo drže preporuka i provode sve mjere zaštite te do sada nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze.
'Priča o generalnom snižavanju cijena je napuhana'
S druge strane, kaže, kampovi rade vrlo dobro, jer su na otvorenom i svatko ima svoju parcelu, gotovo bez ikakvog kontakta s drugima.
"Baš u Lanterni u Poreču na početku ljeta su jednoj austrijskoj televiziji demonstrirali mogućnost da gost provede svoj godišnji odmor, a da ne ostvari nikakav kontakt. Sve je beskontaktno, od rezervacije do prijave u objekt, i gosti imaju uvid u strogi program održavanja higijene", kazao je Ostojić za Poslovni dnevnik.
Što se ovosezonskih cijena tiče, direktor HUT-a kaže kako je priča o nekom generalnom snižavanju cijena napuhana.
"I često je povezana s tezom o tome da Hrvatima treba omogućiti da ljetuju u hotelima u Hrvatskoj. No to što hrvatski građani ne mogu platiti ljetovanje u hotelu nema veze s razinom cijena, nego s nizom drugih parametara, od kretanja BDP-a nadalje. Osim toga, teza da bi domaći gosti uz niže cijene hotela mogli napuniti objekte i 'spasiti sezonu' je iluzija. Prema lanjskoj strukturi noćenja u Hrvatskoj, oko 60 posto domaćeg prometa napravljeno je u nekomercijalnom smještaju i privatnom smještaju, 20 posto je napravljeno u hotelima, ali tu se broje i gradski hoteli, odnosno gosti koji nisu odmorišni. Tek tri posto domaćih gostiju je bilo u kampovima", naveo je Ostojić.
Vladine mjere na snazi do travnja iduće godine?
Od Vlade, kaže, očekuje mjere za održavanje radnih mjesta i likvidnost koje bi bile na snazi do idućeg travnja odnosno konca godine.
"Dali smo prijedlog HZZ-u za modificirani model skraćenog radnog vremena odnosno čekanja na posao, koje u postojećoj varijanti nije provedivo za turizam. Prema tom modelu bi država plaćala 2000 kuna po radniku, ostatak do minimalca isplaćivao bi poslodavac, a nas bi se oslobodilo poreza i doprinosa", kazao je dodavši kako je objektivno ipak teško očekivati nastavak isplate plaća u iznosu od 4000 kuna do proljeća.
Na koncu je Ostojić kazao kako Hrvatsku čeka i nova strategija razvoja turizma, jer je postojeća istekla, a kao jedan od ciljeva nove strategije, očekuje povećanje broja hotela.
"Tu treba definirati koje mjere poticaja investicija u hotelijerstvu donijeti da bi investicija bila atraktivna, odnosno da imamo veći povrat investicije, uključujući i unaprjeđenje prostornog planiranja, smanjenje birokracije i korupcije na mnogim razinama", rekao je direktor Hrvatske udruge turizma.
