Više od milijardu i pol kuna kojih se država odrekla snižavanjem PDV-a na meso, voće, povrće, ribu, jaja i bezreceptne lijekove nije završilo u džepovima građana, već u bilancama trgovaca ili proizvođača. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o potrošačkim cijenama za prvih šest mjeseci ove godine, kazuju kako građani nisu imali koristi od smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode sa 25 na 13 posto i bezreceptne lijekove sa 25 na pet posto, piše Novi list.
U Vladi su potkraj prošle godine procijenili kako će snižavanjem PDV-a prehrambeni proizvodi pojeftiniti barem deset posto, ali ništa osim voća nije u tolikoj mjeri jefitnije u odnosu na isto razdoblje lani. Prema podacima DZS-a, meso je u prvoj polovici 2019. bilo tek 2,9 posto jeftinije nego u istom razdoblju lani, a u lipnju su njegove cijene bile tek za 1,1 posto niže nego u istom mjesecu 2018.
PDV pao, cijene porasle
Riba i plodovi mora su u 2019. poskupjeli za 1,1 posto. Cijene povrća su narasle za 2,4 posto, dok su jaja, mlijeko i sir, poskupjeli za 0,5 posto. Smanjenje PDV-a utjecalo je jedino na cijene voća koje je u lipnju ove godine čak 11 posto jeftinije nego lani, dok su u prvih šest mjeseci cijene bile 13,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Smanjenje stope PDV-a na bezreceptne lijekove za pet puta polučilo je tek 2,4 posto niže cijene farmaceutskih proizvoda u prvom polugodištu 2019. No, već su potkraj prošle godine ljekarne i veledrogerije upozorile da brojni lijekovi i pripravci neće pojeftiniti zbog toga jer su proizvođači najavili rast svojih cijena. Tek manji dio od sedam milijardi kuna, koje je Vlada oslobodila kroz tri kruga poreznih izmjena, završio je u džepovima građana.
Analiza prije sljedećeg poteza
Iako je Vlada trenutačno zaokupljena vlastitom rekonstrukcijom, trebala bi analizirati statističke podatke i utjecaj smanjenja PDV-a na maloprodajne cijene, zbog priprema novih izmjena u poreznom sustavu. Naime, ugostitelji već neko vrijeme pritišću Vladu da se i njima snizi PDV, a u zakon je već ugrađeno da će se opća stopa PDV-a od 1. siječnja spustiti na 24 posto, javlja Novi list.
O svemu tome Vlada bi trebala provesti ozbiljne rasprave, ako ne želi da se novac, za koji tvrdi da ide građanima, opet prelije u trgovačku zaradu. Očito je da smanjenje PDV-a nije imalo željeni učinak, kao ni smanjenje poreza na dohodak, koje brojnim građanima nije povećalo plaću jer su njihovi poslodavci uštedu na porezu zadržali za sebe.
Trgovci profitirali, građanima trećina novca
Igor Vujović, savjetnik i glavni tajnik društva Potrošač, kaže da se krajnji cilj ministra financija Zdravka Marića nije ostvario te da je snižavanje PDV-a samo podebljalo zaradu trgovaca.
"Ne možemo reći da namjera ministra Marića nije bila dobra, ali kao i sva porezna rasterećenja i ono nije završilo tamo gdje je trebalo. Neće se to dogoditi ni sljedeće godine sa smanjenjem opće porezne stope sa 25 na 24 posto i u Vladi trebaju dobro razmisliti hoće li inzistirati na primjeni te promjene od 1. siječnja", upozorava Vujović.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević procjenjuje kako se od najavljivanog 10-postotnog sniženja cijena, najviše jedna trećina prelila u džepove građana, dok je ostatak otišao trgovcima ili proizvođačima.
"Razlog je slaba tržišna struktura u Hrvatskoj. U zemljama koje imaju razvijenu tržišnu strukturu, novac koji se oslobodi smanjenjem PDV-a potrošači i trgovci dijele. Zato što u Hrvatskoj nije tako sada Vlada treba ozbiljno analizirati učinke smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode sa 25 na 13 posto prije nego se odluče na neke nove zahvate ili dok se još može vidjeti je li odluka o smanjenju opće stope na 24 posto dobra. Sada se najbolje pokazuje da odluka o promjeni poreza, iako je donosi politika, ne može biti isključivo politička niti se može donositi pod pritiskom interesnih skupina, nego se mora voditi i ekonomskom logikom i onime što će biti njene posljedice", upozorava Lovrinčević.
Novac turistima u utrci za porezno rasterećenje
Dodaje da bi Vlada morala o tome voditi računa u trenutku kad je suočena sa zahtjevom ugostitelja da smanji PDV na pripremu i usluživanje hrane i pića sa 25 na 13 posto, jer do sniženja cijena neće doći, a i trećina koja će pripasti potrošačima završit će u džepovima turista iz inozemstva.
"Uz to, netko bi trebao analizirati i što se s hrvatskim gospodarstvom dogodilo nakon tih poreznih rasterećenja. Već tri godine Vlada u ciklusima smanjuje porezno rasterećenje, bilo porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, ali nitko se ne bavi time što se dogodilo s domaćim gospodarstvom. Zbrajaju se turisti i noćenja, ali što se zapravo dogodilo s tim novcem koji država nije uzela, koji je ostavila gospodarstvu i koliko se ono promijenilo na bolje. Vlada bi morala prije bilo kojeg novog zahvata u porezni sustav odgovoriti na pitanje je li gospodarstvo iskoristilo tu priliku, je li se prilagodilo, postalo konkurentnije, je li Hrvatska nešto od toga dobila", napominje Lovrinčević.
Nadalje procjenjuje da će se Hrvatska suočiti s utrkom sa svojim konkurentima u poreznom rasterećenju, ako želi zadržati uspjeh u turizmu. Na turističku ponudu će utjecati dostupnost radne snage, u čemu Hrvatska više nema toliki potencijal.
"Tim radnicima treba povećati plaće, smanjenje poreza na dohodak je učinilo svoje, ali o smanjenju doprinosa se ne može razgovarati jer nije uveden porez na nekretnine koji je trebao dati zamjenski prihod. Da smo imali taj porez možda nam glavna turistička ponuda ne bi bilo bujanje apartmana. I to pokazuje koliko jedna odluka, ako nije promišljena, utječe na to da kasnije ne možete vući neke poteze koji bi možda bili dobri", zaključuje Lovrinčević.
