Odlazak Hrvata u kupnju u susjedne države varira. Podaci za kriznu 2011. godinu pokazuju da postoji stabilan segment od oko 15 posto naših građana koji se gotovo redovito opskrbljivali prvenstveno u najbližim susjednim zemljama. U istraživanju koje je proveo GfK promatrali su se veljača, srpanj, listopad i studeni prošle godine.
Što se tiče regija, u nabavu preko granice najčešće odlaze stanovnici Istre, Primorja, Gorskog kotara i Slavonije. Prednost blizine granice najbolje koriste Slavonci, vjerojatno prvenstveno zbog povoljnijih cijena, te Istrijani, također zbog povoljnijih cijena, ali i bolje ponude.
Istraživanje pokazuje da u šoping u inozemstvo najrjeđe odlaze stanovnici s područja Zagreba i okolice, te Dalmatinci.
Što se tiče primanja, najzastupljeniji su građani koji mjesečno zarađuju od 5.500 do 8.000 kuna, te oni čije se primanja kreću između 3.500 i 5.500 kuna.
Ide se po odjeću, obuću i higijenske potrepštine
A što traže kupci proizvoda izvan naše granice? Što najčešće kupuju? U sva četiri snimljena intervala na prvom su mjestu bili odjeća i obuća (između 55 i 67 posto ispitanih kupilo je neki odjevni predmet ili obuću).
Potom slijede proizvodi osobne higijene (24 do 28 potom), razna sredstva za čišćenje u kućanstvu (od 22 do 31 posto), meso i mesne prerađevine (od 13 do 27 posto), mlijeko i mliječni proizvodi (od 19 do 26 posto), bezalkoholna pića (od 25 do 29 posto), kava (od 21 do 39 posto), cigarete (od 27 do 43 posto). U manjoj mjeri kupovalo se još i lijekove, ali i bijelu tehniku, elektroniku, namještaj.
Bilo bi zanimljivo znati koliko su Hrvati ostavili novca u trgovinama u inozemstvu, no taj podatak ovo istraživanje nije otkrilo.
