Predsjednički kandidati rado u svojoj kampanji spomenuti odnos Hrvatske prema BiH. No, to nije bio samo dio njihove kampanje nego i jedno od pitanja u prvoj debati svih 11 predsjedničkih kandidata. Predsjednički kandidati promoviraju različite politike prema ovoj susjednoj državi, a pravo je pitanje tko bi zaista bio bolji izbor za BiH, Zoran Milanović ili Kolinda Grabar-Kitarović?
Bosanski medij Klix piše da će prethodnih pet godina "vladavine" Grabar-Kitarović ostati obilježeno aferama i izjavama koje su narušile rješavanja ključnih pitanja u međusobnim odnosima. Neke od tih afera odnose se na predsjedničine izjave o navodnom postojanju radikalnih islamista u BiH i njihovoj prijetnji za sigurnost. Nakon toga je uslijedio skandal s obavještajnom agencijom i usmjeravanjem selefija uz namjeru da se BiH predstavi kao rizična sigurnosna zona. U posljednje dvije godine je pitanje migranata u Bosanskoj Krajini postao konstantan problem, što je također pokazalo da Hrvatska i BiH imaju velikih problema u suradnji.
30.12.2019., Zagreb - Suceljavanje predsjednickih kandidata na RTL televiziji. Zoran Milanovic i Kolinda Grabar-Kitarovic. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Aktualna hrvatska predsjednica do sada je imala apsolutnu podršku hrvatskog biračkog tijela iz BiH, a tome je najviše pridonijela podrška bosanskohercegovačkog HDZ-a i Dragana Čovića. Kako piše Klix, Grabar-Kitarović je često isticala kako Željko Komšić, član Predsjedništva BiH nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda, usprkos činjenici što je legalno izabran te hrvatska predsjednica smatra da je nužno tražiti i zakonska rješenja za to.
Odnos Komšića i Milanovića
Dok Grabar-Kitarović otvoreno govori da Komšić nije legitimno izabran, ni Milanović ne gleda blagonaklono na izbor Komšića iz reda hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH. Milanovićevo mišljenje jednako je kao i ono Grabar-Kitarović - Komšić nije legitiman predstavnik Hrvata u susjednoj državi.
30.12.2019., Zagreb - Suceljavanje predsjednickih kandidata na RTL televiziji. Zoran Milanovic i Kolinda Grabar-Kitarovic. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
"Podržao sam ga i 2006., a 2011. sam rekao 'prijatelju, ovo se ne radi tako'. Moj stav je poznat. Predstavnike hrvatskog naroda trebaju birati Hrvati, to je krajnje jednostavno. BiH nije ideal građanske države. Bio sam svjedok kada je Silajdžić 2006. upozoravao Komšića da to nije dobar način", kazao je Milanović o svojoj podršci Komšiću.
Kasnije je Milanović, točnije u rujnu 2019. opširnije prokomentirao Komšića pa naveo zašto smatra da je on istinski izbor Hrvata u BiH. Kazao je da je od Komšića očekivao "čojstvo", što po njemu znači "Jači si - veći si". Milanović je naveo da Hrvati ne mogu izabrati nikoga ako ih se tako preglasa pa poručio Komšiću "da pokaže da mu je stalo". SDP-ov kandidat je Željka Komšićža nazvao "posebnim slučajem" uz navod da on četiri godine nije bio u Predsjedništvu BiH zbog ustavnih ograničenja.
Komšić: 'Mislim da je Milanović mudriji izbor, ali bi mogao postati opasniji'
I Željko Komšić je iznio mišljenje o Milanoviću kao kandidatu i to sredinom prošle godine. Kazao je da bi Milanović za BiH mogao postati opasniji od Kolinde.
20.09.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Redovna sjednica Predsjednistva Bosne i Hercegovine. Zeljko Komsic Photo: Armin Durgut/PIXSELL
"Poštovat ću izbor građana Republike Hrvatske, ma kakav on bio. Što se tiče samih kandidata mislim da je Milanović mudriji. Ako ne dođe do promjene politike prema BiH, onda on kao takav može biti i opasniji. Kako god, ponavljam, poštovat ću izbor građana Republike Hrvatske", poručio je Komšić.
Kako piše bosanski medij, budući da i Grabar-Kitarović i Milanović imaju sličan stav o predstavniku Hrvata u Predsjedništvu BiH, ostaje vidjeti kako Milanović gleda na sigurnosne izazove u BiH, što je upravo problematizirala Grabar-Kitarović. Klix piše da je teško očekivati drastičniji pomak u rješavanju odnosa između ovih susjednih zemalja ako Milanović bude izabran za predsjednika. Ističu tako neriješeni spor u vezi izgradnje Pelješkog mosta koji se uvelike gradi, a nabrojili su i pitanje imovine BiH u Hrvatskoj kao i naplatu novca za korištenje vode iz akumulacije Buškog jezera jer Hrvatska u BiH ne plaća sve.
U suštini i Grabar-Kitarović i Milanović imaju sličan stav o predstavniku Hrvata u Predsjedništvu BiH. Sada ostaje pitanje kako Milanović gleda na sigurnosne izazove u BiH, koje je problematizirala Kolinda. Također, teško je očekivati drastičniji pomak u rješavanju odnosa ove dvije države i ako Milanović bude izabran za predsjednika. Tu prije svega treba istaći neriješen spor u vezi izgradnje Pelješkog mosta, od kojeg definitivno ni Milanović neće odustati i koji se uveliko gradi. Pored toga, tu je i pitanje imovine BiH u Hrvatskoj, kao i naplata novca za korištenje vode iz akumulacije Buškog jezera, s obzirom da Hrvatska našoj zemlji ne plaća sve. No, to nije sve jer ostaje i posebna tema odnosa prema ratnoj ulozi čelnih ljudi tzv. Herceg-Bosne koja je preduđena u Haagu. Smatra se da ni tu do promjene neće doći.
U Bosni i Hercegovini je registrirano oko 93.000 birača koji mogu glasati na hrvatskim predsjedničkim izborima, od čega ih je samo u Mostaru oko 48.000. U BiH se glasa na 44 biračka mjesta, od kojih je u Mostaru njih 19.
"Svakako će prevagu u Bosni i Hercegovini na predsjedničkim izborima odnijeti kandidatkinja HDZ-a, nije to moja neka velika analitičarska mudrost, ovdje tradicionalno njihovi kandidati odnose prevagu. Pitanje je samo koliko će ljudi glasati", kazao je politički analitičar Milan Sitarski za N1.
Iako je na prethodnim izborima aktualna predsjednica dobila velik broj glasova u BiH, Sitarski kaže kako oni nisu bili apsolutno presudni.
"Često se donose teze o tome kako glasovi iz dijaspore presude na izborima. U dijaspori je bila razlika od 30.000 glasova u njenu korist, ali na razini cijelog biračkog tijela je bila manja. Izborni organi su pojačali izbornu strukturu u Bosni i Hercegovini, no bilo bi bolje da se i u gradovima koji nemaju konzulate omogući glasanje. Odaziv birača će u drugom krugu vjerojatno biti veći nego u prvom krugu. Taj se proces ne bi trebao odvijati anarhično, no postoje kapaciteti za pravedne i fer izbore i treba još ojačati izbornu strukturu", rekao je Sitarski.
Kako bi se odrazila pobjeda Zorana Milanovića ili ostanak aktualne predsjednice na odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine?
"Ne bi se značajno odrazilo ni njen ostanak ni njegov dolazak, oni pripadaju jednom općem konsenzusu politike u BiH. Hrvatima je jednakopravnost ugrožena na više načina, već 3. put imamo Komšića kojeg su izabrali Bošnjaci, a imamo i tužan primer na razini federacije gdje je od 2011-2014. godine ovdje bila vlada koja nije imala podršku većine. Hrvati se u BiH lišavaju konstitutivnosti i jednakopravnosti. Hrvatska bi se mogla iz dobre namjere posvetiti lobiranju i objašavanju pred europskom javnošću o tome što se događa u BiH. Hrvati se ne žele izdvojiti iz BiH, nikada se nisu založili za ukidanje zastupničnog doma. Bitno je da svaki nadrod ima mogućnost biranja svojih predstavnika u organe vlasti koji su namijenjeni predstavljanju naroda", rekao je Sitarski.
