Prema prijašnjim istraživanjima navedeno je da u Hrvatskoj postoje dvije vrste krijesnica, no ispostavilo se da ih je i više, a to je otkriće donijelo mnogo veselja znanstvenicima i studentima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i australskog Sveučilišta u Wollongongu koji su prije godinu dana pokrenuli kampanju pod nazivom ''Krešo krijesnica – Želimo spriječiti nestanak svjetla našeg djetinjstva''.
Pozvali su tada, a poziv vrijedi i dalje, sve ljubitelje
prirode da im šalju slike, mjesto, vrijeme, datum i broj
krijesnica koje su vidjeli kako bi sami građani izravno
pridonijeli boljem razumijevanju ovog poznatog hrvatskog kukca i
pomogli njegovoj zaštiti u Hrvatskoj i diljem Europe.
U Hrvatskoj živi nekoliko vrsta
krijesnica
Građani znanstvenici i
građanke znanstvenice ozbiljno su shvatili
svoju ulogu i revno prionuli poslu pa je tako prošlog
ljeta prikupljeno više od 1200 dojava o uočenim
krijesnicama i oko 430 fotografija s kojih su uspješno
determinirane vrste krijesnica na pojedinim područjima.
Zahvaljujući tome, izrađena je i karta mapiranih područja na
kojima su, prema dojavama, uočene krijesnice, a u suradnji
s belgijskim stručnjakom za krijesnice
Raphaëlom De Cockom došli su i do
informacija o novim vrstama krijesnica u Hrvatskoj.
Karta mapiranih područja na kojima su, prema dojavama građana, uočene krijesnice
Prema prijašnjim istraživanjima, navedeno je da u Hrvatskoj postoje dvije vrste krijesnica: ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Naziv "ivanjska" se pripisuje zbog prvog ljetnog leta krijesnica koji počinje u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Zbog toga ih se još naziva ivanjskim kukcima. Ponekad svoj let počinju i ranije, što ovisi o vremenskim prilikama u određenoj godini, a njihova svjetlost je najčešće vidljiva između 21 i 22 sata.
Novozabilježene vrste u Hrvatskoj su: Lampyris germariensis i Luciola italica. Prva je zabilježena samo na području BiH i Hrvatske zbog čega se smatra endemskom vrstom i većinski se može pronaći na području Dalmacije, a druga je vrsta krijesnica koja se može pronaći u jugoistočnom dijelu Europe.
Dojave o krijesnicama pristižu i ove godine, a kako je za RTL.hr objasnila jedna od inicijatorica kampanje Darija Lemić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Krešo Krijesnica je nastavak desetogodišnje suradnje znanstvenika hrvatskog i australskog sveučilišta, koja je ovaj put u nešto drukčijoj formi uz poruku: ''Ljeto je opet pred nama. Hvala svima na podršci, vi ste čuvari svjetla našeg djetinjstva!''
Posljednjih godina sjaj krijesnica je sve rjeđi i na mjestima gdje ih je nekoć bilo mnogo sada su u neznatnom broju ili ih uopće nema, a Lemić je objasnila da je razlog tome utjecaj čovjeka: ''Krijesnice žive na vlažnim i toplim mjestima kao što su šumarci oko jezera, rijeka ili močvara, uz more ili šumske staze. Urbanizacija i gradnja novih prometnih i stambenih objekata smanjuje broj takvih staništa zbog čega krijesnice gube svoj dom. Novogradnja za sobom dovodi mnogo osvjetljenja''.
Krijesnice su najučinkovitiji proizvođači
svjetlosti
''Kada svjetlo šteti živim bićima u okolišu, govorimo o
svjetlosnom onečišćenju ili poluciji koja je također razlog
smanjenom broju krijesnica. Krijesnice upotrebljavaju svoj sjaj
kako bi se uskladile jedne s drugima, što je preduvjet za
parenje. Prolazak automobilskih svjetla kraj lokacije na kojoj su
krijesnice može poremetiti njihovu sinkronizaciju i na nekoliko
minuta. Neprekidno ometanje umjetnim svjetlom otežava
krijesnicama komunikaciju i umanjuje šansu za parenje, što znači
da se smanjuje broj budućih generacija krijesnica'', upozorila je
Lemić.
Inače, krijesnice su najučinkovitiji proizvođači svjetlosti. Naime, dok žarulje proizvode 90 posto svjetlosti i 10 posto topline, krijesnice proizvode 100 posto svjetlosti, a smanjenje svjetlosnog onečišćenja bilo bi važno ne samo radi zaštite krijesnicanego i drugih životinjskih vrsta i njihovih prirodnih staništa.
