Nekoliko tisuća hrvatskim građana koji su izbornu nedjelju dočekali u bolničkim krevetima diljem Hrvatske, nije moglo, zbog postojećih zakonskih odredbi, ostvariti svoje pravo i glasovati na izborima za predsjednika države.
Među njima su i dvije pacijentice splitske bolnice koje ističu da bi im mogućnost glasovanja puno značila.
Dušica Živčić (72) je rekla da se zbog nemogućnosti glasovanja „osjeća jadno i kao osoba drugog reda“. "Imam 72 godine i ovo mi je prvi put u životu da nisam glasala, a do sada sam išla na sve izbore. Čim iziđem iz bolnice sve ću prijaviti nadležnim službama jer ovo svakako nije u redu", ocijenila je Živčić.
Slično razmišlja i Marina Šarić (32) koja je također trenutačnio u splitskoj bolnici. Kaže kako je na vrijeme majci rekla da je prijavi za glasovanje, no rečeno joj je da to tehnički nije moguće. Shvatila je, ustvrdila je, a su osobe koje se na izborni dan nađu u bolnici 'zakinuti za svoje pravo što joj je teško palo'. Iznenađena je takvim zakonskim rješenjima, jer, kaže, omogućava se glasovanje i zatvorenicima, osobama s invaliditetom, a zanemaruje ljude u bolnici. "To stvarno nisam očekivala, jer nitko ne želi biti u bolnici; zakinuti smo za osnovno ljudsko pravo na glasovanje“, dodala je Šarić, i najavljuje kako će se zato obratiti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) i udruzi Gong.
U bolnicama vrijede druga pravila, ali - u skladu sa zakonom
Da se u bolnicama ne može glasovati, odnosno da važeći zakoni to ne predviđaju, potvrđuju Hini u krovnom izbornom tijelu, Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
Naša zakonska regulativa ne predviđa glasovanje u bolnici, kaže potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić, pa tumači kako u bolnici vrijede druga pravila u odnosu na ostala posebna mjesta glasovanja, poput domova za starije i nemoćne, zatvora itd.
„U bolnicama uistinu vrijede neka druga pravila i mislimo da tamo birački odbor (nije moguće dovesti), bez intervencije i prema odjelnom liječniku i ravnatelju bolnice“, naglasila je.
Upitana ne uskraćuje li se time bolesnima ustavno pravo, ističe da „to ne bi tako ocijenila“.
Ustav RH, naime, propisuje da birači imaju opće i jednako biračko pravo u parlamentarnim, predsjedničkim, izborima za Europski parlament te na državnom referendumu, ali - u skladu sa zakonom.
Objašnjenja da zakon ne predviđa glasovanje u bolnicama, jer se radi o „specifičnim mjestima", dobivali su i građani koji su u prvim satima izborne nedjelje stizali na biračka mjesta tražeći da se njihovim članovima obitelji koji su u bolnici, omogući glasovanje.
U državnoj upravi otklanjaju sa sebe odgovornosti, tumače kako je u bolnici tehnički vrlo zahtjevno organizirati biračko mjesto. Naglašavaju kako veliki broj ljudi u bolnicama u prosjeku provede osam dana, a popis bolesnika, koji žele glasovati, bolnice bi trebale nadležnom izbornom tijelu poslati dva tjedna prije izbora.
Kako rade drugi?
No, da se i u bolnicama, pogotovo u doba digitalizacije, može organizirati i glasovati govore iskustva drugih država.
Prema podatcima dostupnim na internetu, u Austriji birački odbori posjećuju nepokretne osobe u ustanovama, u Bugarskoj se osniva biračko mjesto u bolnici ako je prisutno najmanje 20 birača, u Češkoj i Danskoj se, uz podnošenje zahtjeva, bez problema glasuje u bolnicama. Finska omogućuje glasovanje unaprijed, Estonija od kuće, u Irskoj se glasački listić može poslati poštom. U bolnicama se bez problema glasuje na Islandu, u Latviji, na Malti, u Njemačkoj i Poljskoj.
Ako je tako, onda je to zakonski uređeno, kaže Fabijančić-Križanić. Podsjeća da DIP-a ne donosi zakone, nego zakonodavac, dakle Vlada, odnosno Hrvatski sabor.
