Kazao je kako je priča oko Agrokora i ona u kojoj se našao Algoritam zapravo vrlo slična dok ih razlikuje način u rješavanju problema.
'Imamo tipičnu hrvatsku priču - imamo jednog velikog distributera, veliki lanac koji je malo prevelik za ovu zemlju, a on naravno ne plaća svoje dobavljače, dobavljači uglavnom pristaju da im se plaća s odgodom, a onda dođe neki čudak sa strane koji je navikao kada kažete da ćete mu platiti, da ćete u tome roku zaista i platiti. Kada mu se ne plati - gle čuda, on aktivira mjenicu ili zadužnicu, ovisi što ima od osiguranja - i odjedanput se svi nađu u čudu jer je firma blokirana. Onda se jave svi vjerovnici i mali dobavljači i kažu da 'ne možemo tako, mogli bismo dovesti ovaj veliki lanac u bankrot, ajmo probati pronaći nekog ulagača koji bi uložio u tu firmu koja inače ne plaća, ne bi li ona ipak isplatila male dobavljače i ne bi li se sada održao taj sustav jer nam treba', kazao je Kardum te dodao kako iako zvuči kao priča o Agrokoru, riječ je zapravo o Algoritmu.
Blokada Algoritma
Najveći distributivni lanac za prodaju knjiga od prošlog je petka pod blokadom nakon što je jedan trgovac, njemački prodavač papirne konfekcije, naplatio svoje potraživanje. U slučaju Agrokor država je donijela novi zakon (Lex Agrokor), no u slučaju Algoritam, država se ipak neće miješati niti imenovati posebnog povjerenika za spašavanje Algoritma iako je u istoj situaciji kao što i Agrokor, napomenuo je Kardum te dodao kako je u jednom slučaju trebalo spašavati male proizvođače krumpira, a u drugom male proizvođače knjiga.
'Knjiga nikad nije bila strateški hrvatski proizvod, niti prioritet, pa se ne očekuje niti takva reakcija', kazao je Kardum.
Algoritam je nastao udruživanjem Mozaik knjige i Profila, a nakon što je hrvatsko tržište premalo za toliku konkurenciju, pridružio im se i Algoritam te je stvoren jedan veliki lanac knjižara. Nakon velikog pada prodaje od 2010., nadali su se da će se sinergijom ova tri lanca uspjeti održati na ovom malom tržištu. Zbog nužde su se počeli baviti svim i svačim - od distribucije knjiga, preko informatičke opreme, multimedije, igračaka, papirne konfekcije. Sve dok ih njemački prodavač papirne konfekcije nije blokirao jer mu nisu na vrijeme platili.
'On je aktivirao sredstvo osiguranja plaćanja i blokirao ih. Tako je zapravo cijela financijska situacija Algoritma isplivala na površinu. Malim izdavačima je postalo jasno da se više nitko neće naplatiti. Alogritam je sistemski problem, ali u drugom segmentu - Algoritam i Tisak Medija (u vlasništvu Agrokora koji je u programiranom stečaju) dva su vrlo velika, ako ne i najveća distributera u zemlji. Svi ostali nakladnici, veliki i mali izdavači nemaju gdje prodavati. Otprilike, kao da imate u zemlji veliku naftnu kompaniju koja proizvodi benzin, ali nema benzinskih crpki', objasnio je.
Tko će spasiti Algoritam?
Kazao je kako se sada postavlja pitanje hoće li vjerovnici pokušati spasiti Algoritam?
'Čini se da ne. Ovdje su cijelom problemu prišlo puno racionalnije nego Agrokoru. Četiri najveća nakladnika iskazala su interes za preuzimanje prodajnih mjesta, ali ne žele ulaziti u ikakve dužničke/vlasničke odnose Algoritma. Ako dođe do stečaja Algoritma, cijela stvar se jako komplicira. Ovdje se ne radi ni o kakvoj isplativosti, oni su na to jednostavno prinuđeni. Veliki nakladnici spašavaju infrastrukturu koja im treba', rekao je.
Financijski analitičar napominje da su se mali izdavači uglavnom pomirili da do 'isplate zaostalih dugova' neće doći, nešto će eventualno dobiti u postupku stečaja. No mali izdavači od početka krize ionako ne žive 'tržišno' jer ne bi preživjeli. Kroz Ministarstvo kulture dobivaju potpore, no briga Ministarstva kulture prestaje jednom kad knjiga uđe u trgovinu.
'To je do sad tretirano kao privatni biznis. A mali izdavači ne mogu sami distribuirati svoje proizvode zbog previsokih cijena najma, uglavnom prodaju kroz distributivne lance Algoritma i Tisak-Medije koji im nisu plaćali. I sad tu dolazimo do jednog ekonomskog paradoksa zbog nedovršenosti cijelog sustava. Zbog nesubvencioniranog prodajnog lanca, mali izdavači ne mogu imati svoje knjižare jer im je najam preskup, sada će ispasti da će sav novac poreznih obveznika koje je Ministarstvo kulture dalo izdavačima s punim pravom, otići onom njemačkom trgovcu papirnom konfekcijom ili u slučaju Tisak Medije vjerojatno vjerovnicima Agrokora', kazao je Kardum te dodao da je način na koji su nakladnici pristupili problemu i njegovom rješavanju je čini mi se puno zdraviji i ekonomski efikasniji nego što su to činili u Agrokoru.
