Novi prijedlog Zakona o studentskom radu izazvao je tenzije među hrvatskim studentima. Problem za redovne studente predstavlja činjenica da su ovim izmjenama izvanredni studenti dobili pravo na rad preko student servisa.
To je pravo peticijom tražilo više od sedam tisuća izvanrednih studenata, zbog čega je prijedlog naišao na niz kritika. Pitanje treba li se omogućiti i izvanrednim studentima da rade preko student servisa podijelilo je mišljenja.
Neki novi Zakon smatraju nepravednim
'Podržavam to jer dosta studenata financijski nije sposobno, ali s druge strane - oni dobivaju velike popuste što se tiče i dolazaka', rekao je student Joakim za dnevnik.hr.
Marko pak smatra kako su ovime redovni studenti stavljeni u nepravedni položaj. 'To nije fer i korektno prema nama redovnim studentima koji ipak moramo izvršavati naše obveze na faksu redovitije od izvanrednih studenata', rekao je Marko.
Pravo bi novim Zakonom dobili i studenti koji nemaju sklopljen ugovor o radu, što Studentski zbor podržava. Navode kako vrlo malo izvanrednih studenata doista radi i studira.
'Idu na predavanja s redovnim studentima i kao takvi obvezni su biti na predavanjima, ne rade, nemaju sklopljen ugovor o radu i zapravo su u težem položaju u odnosu na druge studente', rekao je Marko Lepoglavec iz Studentskog zbora.
U Institutu za obrazovanje tvrde da se proširivanjem prava poništava se smisao postojanja instituta izvanrednog studenta.
'Ovakvim rješenjem bi Vlada zapravo podržala ono što je već neformalno poznato: da izvanredne studije upisuje dio ljudi koji nisu uspjeli steći status redovnih studenata; pri čemu dobar dio visokoobrazovnih institucija to potiče radi povećanja prihoda. (..) Ovo rješenje otvara mogućnost da izvanredni studenti, koji studiraju u bitno manjem opterećenju, postanu novi izvor jeftine i sindikalno neorganizirane radne snage', poručili su iz Instituta.
Iz Ureda pučke pravobraniteljice stiglo je upozorenje
'Ovaj prijedlog zakona bi zapravo bio u suprotnosti s već postojećim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti koji kaže da je studentski rad isključivo pravo redovitih studenata', rekla je Ana Tretinjak.
Ministarstvo se s time ne slaže.
'Zakon je regulirao da se ti poslovi reguliraju podzakonskim aktom, a to je pravilnik. Međutim, zbog čitavog niza prijepora, problema, pravnih praznina, zaključak je bio da treba ići u novi Zakon, a ne u podzakonski akt', rekla je Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Prema novom Zakonu, satnica bi ovisila o minimalnoj bruto plaći, do bi visoka učilišta mogla postati posrednici pri zapošljavanju. Kako bi se stalo na kraj zloupotrebljavanju studentskih ugovora, onaj tko to učini bez tog prava ostaje godinu dana.
