Pokazuje to Analiza provedbe natječajnog postupka za odabir voditelja i članova ERS-a koju je izradilo Ministarstvo obrazovanja.
Analizom je utvrđen niz nepravilnosti, a jedna je i da akcijski plan koji je Culej priložila na natječaj nije onaj akcijski plan koji je voditeljica prezentirala javnosti na konferenciji za novinare 29. svibnja.
Osim što je utvrđeno kako “u prijavi imenovane za voditelja ERS-a nedostaje dokaz o iskustvu u vođenju projektnih timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju, tj. iz prijave proizlazi kako je isti sadržan samo u životopisu”, upitno je i navedeno radno iskustvo Buljan Culej. Naime, u Analizi stoji kako se ono ne poklapa s ispisom iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prema životopisu u školi je radila 16 mjeseci, a prema ispisu HZMO-a 10.
Analiza, koju je objavio Jutarnji list, sastavljena je po nalogu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, a zbog sumnji u netransparentnost natječaja. Ministrica trenutno još čeka očitovanje Posebnog stručnog povjerenstva i njegove predsjednice Dijane Vican kojem je poslala Analizu još prije mjesec dana. Iz Ministarstva su poručili da o dokumentu ne mogu javno govoriti jer su su zapisnici prema poslovniku Povjerenstva tajni, a analiza ne može biti zaključena bez očitovanja Povjerenstva.
Analiza se temelji na dokumentima Ministasrtva i usporedbi uvjeta za odabir voditeljice i članova ERS-a usvojenih na sjednici Posebnog stručnog povjerenstva 27. ožujka s uvjetima objavljenim u službenom natječaju iz 7. travnja. Iz komparacije proizlazi da uvjeti Povjerenstva nisu jednaki onima u natječaju.
Sporni dokumenti za još tri člana
Ključna razlika je što po zaključku Povjerenstva za voditelja ERS-a nije mogla biti odabrana osoba zaposlena u Ministarstvu obrazovanja (predviđen je jedan stručnjak iz MZO-a, ali kao član), dok je u natječaju suprotno tom zaključku dodana mogućnost da voditelj ERS-a bude zaposlenik MZO-a, a to Jasminka Buljan Culej jest.
U Analizi se navodi kako Buljan Culej ne ispunjava niti jedan uvjet natječaja, niti ima potrebno radno iskustvo, niti relevantni izbor u znanstveno, odnosno znanstveno-nastavno zvanje.
Uz njen sporan je i slučaj izbora Mirka Ruščića za člana ERS-a koji nije priložio dokaz o izboru u znanstveno-nastavno zvanje te da je Odluka o izboru u zvanje doktora dostavljena naknadno.
Dokazi o radnom iskustvu, koje je navedeno samo u Životopisu, nedostaju, prema Analizi, i Dubravki Brezak Stamać i Robertu Kuharu, dok je situacija oko izbora za Ružicu Vuk nejasna i zahtjeva objašnjenje.
Dodajmo svemu da su odabrani voditelj i sedam članova ERS-a, a ne voditelj i 12 članova, koliko je predviđeno natječajem te da nije napravljeno izvješće koje je Povjerenstvo za odabir moralo dostaviti na suglasnost Posebnom stručnom povjerenstvu.
