Štednja hrvatskih građana u bankama krajem rujna iznosila je 165,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), a višegodišnji podaci govore da građani još uvijek višak svojih prihoda najradije 'ulažu' u štednju, i to sve više u domaćoj valuti.
Naime, iako u štednji građana i nadalje dominiraju devizni štedni i oročeni depoziti i na njih se, po podacima HNB-a za rujan, odnosi više od 85 posto ukupne štednje građana ili iznos od 141,2 milijarde kuna, sve se više štedi u kunama i kunski su štedni i oročeni depoziti krajem rujna dosegnuli 24,4 milijarde kuna.
Na sve veći rast štednje u domaćoj valuti upućuju i nedavno objavljeni podaci Zagrebačke banke po kojima su depoziti građana u bankama i stambenim štedionicama (a vista i oročeni depoziti) od kraja 2010. do početka rujna rasli za čak 30,4 milijardi kuna ili za 18,9 posto. Pritom od ukupnog rasta depozita od preko 30 milijardi kuna, na kunske depozite 'otpada' 18 milijardi kuna, a na devizne 13 milijardi kuna.
Dapače, kažu iz Zabe, depoziti vezani uz valutnu klauzulu čak su u apsolutnom iznosu u tom razdoblju smanjeni za pola milijarde kuna.
Stoga se povećao i udio kunskim u ukupnim depozitima s 20,6 posto krajem 2010. na 26,7 posto krajem kolovoza ove godine, dok se istodobno udio deviznih depozita te depozita u kunama s valutnom klauzulom smanjio sa 75,1 na 70 posto, odnosno s 4,4 na 3,4 posto.
Tendencija prelaska na kunsku štednju još je izraženija unazad godinu dana: u apsolutnom iznosu ukupni depoziti građana iskazani u kunama povećani su za 3,2 milijarde, pri čemu su depoziti u kunama povećani za 4,7 milijardi, dok je kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom istodobno smanjena za 1,5 milijardu kuna. Na taj način je, samo u tom razdoblju, udio kunskih depozita povećan za više od 2 postotna boda: s 24,6 na 26,7 posto.
Također, kažu iz Zabe, sve je uočljivija i tendencija smanjivanja štednje građana u obliku oročenih depozita, kao i oročavanju na dulja razdoblja.
Tako su unazad dvanaest mjeseci oročeni depoziti nominalno smanjeni za 4,8 posto, a njihov udio u ukupnim depozitima je pao sa 75,4 na 70,5 posto. Istodobno, udio oročenih depozita do jedne godine smanjen je sa 61,3 posto koliko je iznosio u 2010., na 40,5 posto u kolovozu ove godine. Istodobno je udio uloga oročenih između jedne i dvije godine rastao s 18,3 na 25,6 posto, a kod uloga oročenih na dulje od dvije godine s 20,5 na 33,9 posto.
A vista depoziti građana od kraja 2010. godine povećani su, pak, za čak 39,9 posto, a samo u posljednjih dvanaest mjeseci 19,5 posto. Takav snažan rast u Zabi pripisuju uspješnoj turističkoj sezoni i povećanom udjelu privatnih iznajmljivača apartmana u ukupnom turističkom prometu, ali i sve većoj sklonosti građana da izbjegavaju oročenu štednju, dijelom i zbog negativnog psihološkog efekta oporezivanja kamata ostvarenih na takvu vrstu štednje) te općem padu kamatnih stopa na oročenu štednju posebno deviznu.
Istraživanje provedeno za potrebe Erste grupe, pak, pokazuje da je gotovo 80 posto građana Hrvatske svjesno važnosti štednje te mjesečno za to u prosjeku izdvajaju 432 kune, no taj je iznos za 20 kuna manji od prosjeka za 2015. godinu.
Nešto više od 20 posto ispitanika izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje, a uzroci su različiti - povećani troškove života uz nepromijenjene prihode, nezaposlenost, odnosno gubitak posla, smanjeni prihodi kućanstava i sl.
Istraživanje Erstea govori i da građani sve manje čuvaju 'u čarapama'.
Naime, da koristi klasičnu štednju, na štednim računima i knjižicama, potvrdilo je 45 posto građana uključenih u ovo istraživanje, a to predstavlja lagani porast u odnosu na prošlu godinu. Istodobno, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se sa 17 na 12 posto i u stalnom je padu tijekom posljednje tri godine.
Sva su ta istraživanja, analize i apeli izrađeni u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan tog datuma 1924. u Milanu.
Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša.
