Činilo se kako su unatrag nekoliko mjeseci isplivale sve loše strane našeg zdravstvenog sustava, od svjedočanstava žena koje su opisivale kako se prema njima postupa tijekom porođaja ili pobačaja, preko slučaja Hitne pomoći u Zaprešiću pa i drugim mjestima pa sve do situacije u kojoj se pacijenti s infaktrom šalju na drugi kraj grada jer u bolnicama ne rade aparati. No, nezadovoljni su i pacijenti ordinacija opće prakse koji smatraju da ponašanje njihovih liječnika nije adekvatno.
Nerijetko je tako praksa na području Zagreba da pacijenti sa simptomima gripe, crijevne viroze ili drugih bolesti pokucaju na vrata ordinacija svojih liječnika, a da ih oni naruče za četiri do pet dana, jer u tom trenutku nemaju slobodne termine za pacijente. U ordinaciju su slobodni ući odmah samo oni koji imaju "hitno stanje", a je li ono doista hitno liječnici i sestre prosuđuju preko telefona.
Istovremeno, onima koji rade problem stvara pitanje bolovanja, jer iako im liječnici ponekad kažu da ostanu kod kuće ako im nije dobro, pitaju se kako će im netko pravdati bolovanje nakon pet ili više dana kada nije napravio ni krvu sliku po kojoj bi eventualno mogao vidjeti događaju li se u tijelu kakve promjene ili ga pregledao. U svemu tome radnici potom biraju opciju odlaska na posao unatoč bolesti. No, pitaju se, što da se nešto zakomplicira i hoće li dolazak na Hitnu na koju su onda "osuđeni" biti nešto što će se dogoditi prekasno.
Tako se čini da pacijenti bolesti trebaju naručiti određeni dan, a ne doći u ordinaciju kada su doista bolesni.
'Kad su me na kraju primili, bila je panika'
Da se liječnici obiteljske medicine ponašaju kao administratori ispričao nam je i umirovljenik iz jednog slavonskog gradića (podaci poznati redakciji). Njega je njegova liječnica s temperaturom iznad 38, koju nije mogao skinuti danima, naručila za tjedan dana.
"Nisam izdržao, ponovno sam zvao za tri dana i rekao da mi je jako loše. Kad su me na kraju primili, bila je panika. Rekla mi je da odmah uzmem pidžamu i krenem u bolnicu jer imam upalu pluća", priča nam 69-godišnjak koji inače ima tri srčane premosnice i jedan stent. Srećom za njega, liječnica je pogriješila, no dramatična situacija je potrajala.
Prigovore poput pristiglih u našu redakciju zaprimaju i udruge za zaštitu pacijenata. Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje kaže kako im se pacijenti s problemom naručivanja javljaju unatrag godinu dana i da takvo ponašanje liječnika najoštrije osuđuju.
Ozbiljnost problema teško je procjeniti telefonom
"U 21. stoljeću liječnik pacijentu mora biti telefonski dostupan, posebno onima koji žive sami, koji su stariji i teško pokretljivi, i zahvalni smo svim liječnicima koji se na pozive odazivaju. Ali takvo naručivanje pacijenata preko telefona naoštrije osuđujemo. Ne znam je li riječ o svojevrsnom buntu nekih liječnika prema Ministarstvu jer nisu uspjeli postići svoje ciljeve, no struka bi na to trebala odgovoriti", kaže nam Marijo Drlje pitajući se kontrolira li ministar uopće rad liječnika, njihovo odrađivanje radnog vremena ili primjerice odlazaka u kućne posjete.
I u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata upoznati su s tim problemom i ističu da narudžbe u takvim slučajevima ne bi trebalo biti, odnosno da izabrani liječnik opće prakse mora jamčiti dostupnost zdravstvene zaštite u trenutku kada pacijent to treba.
"Određeni liječnici naručuju svoju pacijente kao da idu na specijalistički pregled u bolničku ustanovu i to je za pacijente zaista frustrirajuće. Ako je stanje hitno, onda pacijenti i ne odlaze kod liječnika opće prakse, već traže direktno hitnu pomoć. No, da bi izbjegli manipulacije i u hitnim stanjima, svakako je važno da svaki pacijent može doći u svog liječnika kad god poželi u redovno radno vrijeme jer zaista je teško procijeniti ozbiljnost problema s obzirom na idvidualne potrebe svakog pojedinca.
Za nekog je temperatura 37.5 stanje gdje želi hitno liječniku, a neki pacijenti trpe jake bolove, pa ne traže pomoć. To jamči sigurnost i zaštitu prava pacijenata a i propisano je zakonom o zdravstvenoj zastiti kao i zakonom o pravima pacijenata", kaže nam predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata mr.sc. Jasna Karačić, dodajući kako je već upozoravala na taj problem i da narudžbi ne bi smjelo biti.
Mogućnost žalbe
Na naše pitanje što pacijent može učiniti kad se liječnik tako ponaša, odgovara: "Može ga prijaviti nama pa ćemo dalje postupati, uložiti prigovor Liječničkoj komori za nesavjesno liječenje. Ako je liječnik koncesionar može ga prijaviti HZZO-u zbog nepravilnosti u radu, a ako je zaposlen u Domu zdravlja, onda ravnatelju".
No, postavlja se pitanje na kraju jesu li građani dovoljno hrabri prijaviti liječnika kod kojeg sutra ponovno trebaju doći u ordinaciju i kako da bi to izbjegli otići kod drugoga kad, svjedočit će mnogi, gdje god pokucaju na vrata sve češće čuju odgovor da više ne primaju jer imaju previše pacijenata.
