U slučajevima kad zbog kredita banka stavlja hipoteku na vaš stan, u teretovnici na vlasničkom listu pisat će iznos kredita kojeg ste podigli te valuta i kamata po kojoj kredit isplaćujete. Kupujete li stan na kredit podaci o kreditu kojeg isplaćujete, biti će poznati svima koji u njih žele zaviriti, piše Novi list.
'Gleda li se u zemljišnim knjigama, sada i preko interneta, vlastiti vlasnički list, bez problema se može zaviriti i u podatke o drugim stanovima u zgradi, odnosno o njihovim vlasnicima. Svi se stanovi u zgradi nalaze na istoj katastarskoj čestici, pa su i podaci o svakom stanaru, odnosno kreditu ukoliko on postoji, dostupni svim susjedima. Ili, ako pak želim zaviriti u podatke o tome koliki je kredit i po kojim uvjetima, u istoj banci dobio moj šef, dovoljno mi je znati njegovu kućnu adresu, a po tome onda i katastarsku česticu, te zaviriti u sve podatke' rekao je za Novi list jedan čitatelj iz Zagreba.
Smeta mu što su podaci o njegovom kreditu javni iako bi trebali biti dio poslovnog odnosa njega kao dužnika i banke.
'Moj poslovni odnos s bankom moja je osobna stvar, pa visina mog kredita, valuta i kamatna stopa, ne bi smjele biti dostupne svima! Ovako, svaki moj susjed, pouzdano znam, zna koliki je moj kredit, kao što ja znam koliki je njihov, i za koje je novce investitor svakome od nas stan prodao. Jednako tako, zaviriti mogu i u kredite svojih kolega, ili, primjerice, šefa', zaključuje čitatelj.
Što se Agencije za zaštitu osobnih podataka tiče, ovakva je praksa zakonita i problema nema. Kako napominju, svaka informacija koja se tiče fizičkog, mentalnog, gospodarskog, kulturnog i socijalnog identiteta jest osobni podatak zaštićen Zakonom o zaštiti osobnih podataka. No ipak, Zakonom o zemljišnim knjigama propisano je da su zemljišne knjige javne, pa tako i one dostupne na internetu.
Agencija za zaštitu osobnih podataka ne smatra kako je dostupnost podataka o kreditu problematična. Kredit se tiče nekretnine, a ne onoga koji ga otplaćuje, pa se zato ovdje ne radi o povredi prava iz Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Kako zaključuju, pretraživanje zemljišnih knjiga ionako ne omogućuje pretraživanje po osobnim podacima, primjerice imenu i prezimenu, već isključivo prema identifikacijskim oznakama nekretnine. To znači da ne možemo doznati koliko, primjerice, neki od političara posjeduju nekretnina, ali zato susjed susjedu u zgradi može bez problema »zaviriti« u dugove, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201007300449006 arti-201004060252006 arti-201005190072006 arti-201006040358006 arti-201003120120006
