Program konvergencije za razdoblje od 2017. do 2020. detaljno opisuje opis projekcija kretanja proračunskih rashoda za mirovine na temelju aktualnog stanja te se u njemu ističe kako 'umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa'.
Sve osobe rođene nakon 1962. obveznici su oba mirovinska stupa i oni će u punu starosnu mirovinu 2027. godine. Prema postojećem stanju, oni ne bi imali pravo na dodatak, a zbog toga bi im mirovina bila najmanje 20 posto niža od one umirovljenika koji ostvaruju mirovinu samo iz prvog stupa, piše Jutarnji.
Takvo što dovelo bi do nevjerojatno socijalnih tenzija, bilo bi nepravedno te, naposlijetku, i protuustavno, smatraju stručnjaci.
Ministarstvo će eventualne izmjene zakona donijeti nakon analiza.
'Nitko neće biti zakinut'
'Izmjene tog zakona radit ćemo na temelju analiza. Pritom ćemo misliti na sve kategorije budućih umirovljenika i nitko od njih neće biti zakinut', kazali su u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
'Uvođenjem obveznog drugog mirovinskog stupa od 2027. godine nadalje većina novih umirovljenika primat će osnovnu mirovinu iz 1. stupa i mirovinu iz 2. stupa. To znači da će se rashodi za mirovine isplaćene iz prvog stupa postupno sve više smanjivati. To smanjenje će biti utoliko značajnije iz razloga što umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz 1. stupa', navodi se u Programu konvergencije.
Računice Vlade pritom govore o smanjivanju izdataka za mirovine iz 1. stupa s 10.9 posto BDP-a na samo sedam posto BDP-a u 2060. godini. Razlog je jačanje 2. mirovinskog stupa. Naime, projekcije govore kako će rashodi 2. mirovinskog stupa rasti s 0.0 posto BDP-a, koliko su iznosili 2013. na 1.6 posto BDP-a 2060.
Konvergencija zaključuje: 'Nakon 2027. godine osobe rođene nakon 1962. godine neće imati mogućnost prelaska u 1. stup i broj mirovina koje će se isplaćivati iz 2. stupa će rasti'.
Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta objasnio je o čemu se zapravo radi u ovom zakonu.
Neki ljudi ostat će na pravo na uvećanje dijela mirovine
'Ne radi se o ukidanju dodatka na mirovinu, već naprosto o primjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a koji je donesen još 2007. Taj zakon propisuje da pravo na dodatak na mirovinu, sada u obliku uvećanja mirovine za 27 posto, imaju osobe koje cijelu svoju mirovinu dobivaju iz 1. stupa. No, ovakvim uređenjem dodatka proizlazi da osobe koje su osigurane u 1. i 2. stupu nemaju pravo na uvećanje dijela svoje mirovine koju dobivaju iz 1. stupa za 27 posto', objasnio je Nestić.
Jednostavnijim rječnikom, naknadnim zakonskim izmjenama ljudima koji su u trenutku osnivanja 2. mirovinskog stupa 2002. imali između 40 i 50 godina i koji su odabrali da će dio svojih doprinosa odvajati u 2. stup, omogućeno je da se vrati u prvi i na taj način dobiju veću mirovinu. To pravo je iskoristila većina od otprilike 25.000 ljudi.
Ipak, povratak u 1. stup nije predviđen za one koji su 2002. imali manje od 40 godina, odnosno za one koji su rođeni 1962. i kasnije. Takvi mogućnost povratka u 1. stup nemaju, a tako nemaju niti pravo na dodatak od 27 posto. Za takve osiguranike prve prijevremene mirovine pojavit će se 2019., naglašava Nestić te dodaje kako će njihove mirovine biti 'dvostupne' i, po svemu sudeći, 20-ak posto manje nego kod prijašnjih generacija.
'Ovako rješenje je nepravedno'
'Ako stabilnost mirovinskog sustava znači manje državne izdatke za mirovine, onda sadašnje rješenje pridonosi stabilnosti. Međutim, tako je rješenje nepravedno i dovodi do značajnog pada mirovina za velik broj budućih umirovljenika, pa nije ni socijalno ni politički stabilno', ocijenio je Nestić.
'Već 2019. godine žene rođene 1962. godine, s dovoljno staža, moći će ići u prijevremenu mirovinu. Ne budu li imale pravo na dodatak od 27 posto, proporcionalan uplatama u I. stup, njihove će mirovine biti bitno niže od mirovina onih koji ih ostvaruju samo iz I. stupa', objasnio je te izračunao kako je žena rođena 19762. koja je imala prosječnu plaću i otići će s 36.5 godina staža u prijevremenu mirovinu 2019. bi imala 22 posto nižu mirovinu od kolegice rođene 1961. koja je, uz istu plaću i uvjete, otišla u prijevremenu mirovinu 2018.
'Takvih žena 2019. neće biti puno, ali će ih biti. Kad bi bile dovedene u takvu situaciju, bilo bi to duboko nepravedno', rekao je Nestić.
'Vlada stvara socijalne slučajeve'
On smatra kako bi pravedno bilo izmijeniti Zakon o dodatku na mirovine, a to bi omogućilo da svi osiguranici imaju pravo na dodatak na mirovinu iz 1. stupa, odnosno da se pravo proširi na osiguranike oba mirovinska stupa.
Vlada zasad ne otkriva kako će riješiti ovaj problem, no poručili su kako nitko neće biti zakinut. No, SDP je već kritizirao ovu promjenu. Bivši ministar rada Mirando Mrsić kaže da se nada da Vladi nije cilj stvaranje novih socijalnih slučajeva.
