Sveučilište u Zagrebu uništilo je atrij svoje 119 godina stare zgrade u Dubrovniku. Objekt iz 1901. zaštićeno je kulturno dobro, dio zaštićene povijesne cjeline Grada koja se nalazi i na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine.
Ipak, Sveučilište je nedavno odlučilo preurediti stoljetni, raskošni atrij povijesne građevine, bez odobrenja konzervatora. To je potvrdilo i Ministarstvo kulture koje je izdalo hitnu obustavu radova te vraćanje u originalno stanje, piše Telegram.
Sveučilište je već počupalo stabla, među njima i četiri divlja kestena koja su se veličanstveno nadvijala nad cijelim prostorom. Umjesto toga posadili su – stabla košćele. Odlučili su i ukloniti šljunak jer su im se praktičnije činile ploče.
Cijela priča počela je u veljači prošle godine kad je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao Poslijediplomskom središtu Sveučilišta u Zagrebu posebne uvjete za uređenje unutrašnjeg dvorišta njihove dubrovačke zgrade kojom, usput, upravlja rođak supruge rektora Borasa, gospodin Frano Hartman. To je normalna procedura kad se rade bilo kakvi radovi u kulturno povijesnoj cjelini grada Dubrovnika. No, Sveučilište ih se očito nije držalo.
“Opisani radovi provedeni su bez prethodnog odobrenja Konzervatorskog odjela, a suprotni su spomenutim posebnim uvjetima te je stoga investitoru izdana privremena obustava radova. U daljnjem postupku Konzervatorski odjel utvrdit će posebne uvjete za vraćanje kulturnog dobra u prethodno stanje”, rekli su Telegramu iz Ministarstva kulture.
Radovima je "upravljao" državni, tj. javni novac. Najmanje 95.000 kuna svojim je potpisom odobrio rektor Damir Boras što se vidi u dokumentu Sveučilišta iz srpnja ove godine, u kojem je eksplicitno za “Radove na uređenju atrija u PDS Dubrovnik” namijenjena ta cifra.
Cijeli tekst bio je objavljen i na dubrovniknet.hr - nakon što se ukazalo na problem novih, tanašnih i sitnih stabalca neusporedivih s prijašnjim "divovskim" stablima kestena.
Savjetnica, konzervatorica u Ministarstvu kulture tvrdi kako je riječ o užasnoj i nepopravljivoj šteti: “Šljunčana površina atrija, odnosno sipina, s razlogom je bila tamo, ona upija kišu i primjerena je za otjecanje kišnice. Pločice to sprječavaju i tamo je sada sigurno poplava kada kiši”, objašnjava Maja Nodari. Dodaje i kako pločice reflektiraju svjetlost i tako prostor čine neugodnim.
Na našu opasku da će Ministarstvo kulture naložiti vraćanje atrija u prethodno stanje, s gorčinom kaže kako bi to trebalo značiti da se u četiri kuta atrija posade stabla divljeg kestena koja će, ističe, izrasti za pedesetak godina. “Pločice su jedino što se može i mora ukloniti, sipina je i tako ispod njih jer ju nisu skidali”. Uvjerava i da Sveučilište nije tražilo odobrenje Ministarstva kulture za radove “jer im ga Ministarstvo kulture, štogod o njemu mislili, nikada ne bi izdalo”, kaže.
U objašnjenju stoji, kako tvrdi Frano Hartman, voditelj Poslijediplomskog središta, da nema izglednog spasa za divlje kestene i da je, ako žele izbjeći lomove i štetu, najbolje da ih posijeku. Saznalo se i da su stabla maknuta prije dva dana, kao i pločice, a Hartman je kratko odgovorio da "nije nadležan za radove".
Inače, Ministarstvo može i financijski kazniti Sveučilište, na što imaju pravo prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za radove na kulturnom dobru bez prethodnog odobrenja propisana je novčana kazna od 50.000 do 500.000 kuna pravnoj osobi te 5.000 do 20.000 kuna odgovornoj fizičkoj osobi.
