Nakon parlamentarnih izbora 5. srpnja znat ćemo i tko će biti 13. hrvatski premijer, odnosno tko će voditi 15. hrvatsku Vladu. Ukoliko to opet pođe za rukom aktualnom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću (HDZ) bit će drugi u hrvatskoj povijesti kojem je to uspjelo na parlamentarnim izborima. Prije njega pošlo je to za rukom u dva uzastopna mandata također HDZ-ovom Ivi Sanaderu.
Ukoliko pak premijer postane SDP-ovac Davor Bernardić, postat će najmlađi hrvatski premijer u povijesti, sa samo 40 godina. Sada tu titulu nosi također SDP-ov Zoran Milanović koji je preuzeo Banske dvore 2011. godine kada je imao 45 godina.
Svaki hrvatski premijer od njih 12 od '90. na ovamo imao je neku posebnost koja ga izdvaja od ostalih.
Najstariji premijer, primjerice, bio je Josip Manolić, rođen 1920. koji je prilikom preuzimanja Vlade imao punih 70 godina. Hrvatski političar s jednom od najživopisnijih biografija, koji je ove godine proslavio 100. rođendan i oženio se sa 96 godina, bio je predsjednik Vlade RH (od 24.8.1990. do 17.7. 1991.). Zanimljivo je i da je kao mlad radio kao šegrt u cehu kožara u Bjelovaru, a diplomirao je pravo tek 1960. godine kada postaje šef Sekretarijata unutarnjih poslova tadašnje SFRJ.
Među bivšim hrvatskim premijerima najviše je pravnika, čak osam. Osim Manolića, pravo su diplomirali i Stjepan Mesić, Nikica Valentić, Zlatko Mateša, Ivica Račan, Jadranka Kosor, Zoran Milanović i Andrej Plenković…
Banske dvore do sada je vodila samo jedna žena, Jadranka
Kosor, i to "igrom slučaja". Naime, dužnost je
preuzela nakon što je Ivo Sanader, zbog brojnih afera i sudskih
procesa koji će uskoro uslijediti, podnio ostavku 1. srpnja
2009. godine. Kosor je tada bila potpredsjednica HDZ-a i
ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
a u Banskim je dvorima ova bivša novinarka, stolovala od
srpnja 2009. do prosinca 2011. godine.
No, Sanader nije jedini premijer koji je dao ostavku u povijesti Vlade. Ostavku je podnio i Hrvoje Šarinić koji je premijer postao u kolovozu 1992., a odlučio je otići, također praćen skandalima i optužbama, 1993. kada je postao šef Ureda za nacionalnu sigurnost.
Ipak, Ivo Sanader jedini je hrvatski premijer koji u novijoj hrvatskoj povijesti iza sebe ima pravomoćnu presudu na zatvorsku kaznu (iako je Stipe Mesić "odležao" godinu dana u Staroj Gradiški nakon Hrvatskog proljeća).
Na šest godina zatvora Sanader je osuđen u aferi Planinska zbog korupcije. Sudi mu se i u još dva velika slučaja: Fimi media i INA-MOL.
Račan - dvije Vlade u četiri godine
Hrvatska je imala u svojoj povijesti i Vladu nacionalnog jedinstva koja je formirana u ratnim uvjetima od predstavnika svih parlamentarnih stranaka i stručnjaka. Predvodio ju je HDZ-ov premijer Franjo Gregurić.
Franjo Gregurić dao iskaz Istražnom povjerenstvu za Agrokor
SDP-ov Ivica Račan bio je na čelu prve koalicijske vlade koja je odnijela pobjedu na izborima 2000. godine, a činili su je SDP i HSLS s HSS-om, HNS-om, IDS-om i LS-om. Nakon što vladajuću koaliciju napuštaju dvije stranke (HSLS i IDS), Sabor je izglasao povjerenje osmoj hrvatskoj Vladi kojoj je na čelu ostao Račan.
Dva bivša premijera, Stjepan Mesić i Zoran Milanović uspjeli su postati i predsjednici države. Mesić čak u dva mandata. Za Milanovića će se još vidjeti.
Jedini nestranački premijer i izglasano nepovjerenje
Hrvatska je imala i jednog nestranačkog premijera, Tihomira Oreškovića, povratnika iz Kanade, koji se ranije nije aktivno bavio politikom. Kada su na izborima 2015. godine na vlast došli HDZ s Tomislavom Karamarkom na čelu i Most, predložili su Oreškovića, tada direktora u Plivi, za mandatara nove Vlade. „Tim“, kako su ga zvali, ostat će upamćen kao prvi i za sada jedini premijer kojem je u Saboru izglasano nepovjerenje, a njegova Vlada pala je nakon samo pet mjeseci. Ostat će upamćen i po slabom vladanju hrvatskim jezikom i šokantnim pozdravom u svom nastupnom govoru kada je građane prozvao "građevinama".
Iz poduzetničkih voda u Banske dvore došao je i Nikica Valentić kojeg je Franjo Tuđman nagovarao da prihvati ponudu za premijera, a ovaj je to u početku odbijao. Ipak, premijer je postao nakon Šarinićeve ostavke i zadržao se dvije i pol godine do novih izbora i dolaska također HDZ-ovog premijera Zlatka Mateše. Ovaj bivši sportaš je odradio cijeli mandat, a zanimljivo je da je Mateša, koji se vjenčavao i razvodio tri puta, bio u braku s kćeri bivšeg premijera Franje Gregurića.
Pjesma i vino
Ukoliko bi, primjerice, Miroslavu Škori pošlo za rukom postati premijerom, bio bi prvi pjevač na čelu Banskih dvora, iako Škoro ima i poduzetničku karijeru koju ne treba podcjenjivati te udjele u nekoliko tvrtki. Jedna se bavi i proizvodnjom vina.
Zanimljivo je da je vinarstvo strast još dvojice bivših hrvatskih premijera; Franje Gregurića čija obitelj proizvodi portugizac te Nikice Valentića koji na Pelješcu uzgaja plavac mali.
Od 12 premijera samo su tri rođena u Zagrebu, Mateša, Milanović i Plenković. Ivica Račan je, primjerice, na svijet došao u radnom logoru u Njemačkoj 1944. godine.
Hoće li se premijerima Zagrepčanima pridružiti i mlađahni Bernardić ili će možda po prvi put pjevač u Banske dvore saznat ćemo raspletom izborne križaljke.
SVI HRVATSKI PREMIJERI I JEDNA PREMIJERKA
Stjepan Mesić – 30. 5. 1990. do 24. 8.
1990.
Josip Manolić - 24.8.1990. do 17.7. 1991.
Franjo Gregurić – 17.7. 1991. do 12. 8. 1992.
Hrvoje Šarinić – 12.8. 1992. do 3.4. 1993.
Nikica Valentić – 3.4. 1993. do 7.11. 1995.
Zlatko Mateša - 7.11. 1995. do 27. 1. 2000.
Ivica Račan – 27.1. 2000. do 30. 7. 2002.
30.7. 2002. do 23.12. 2003.
Ivo Sanader – 23.12. 2003. do 12.1. 2008.
12.1. 2008. do 6.7.2009.
Jadranka Kosor - 6.7.2009. do 23.12. 2011.
Zoran Milanović - 23.12. 2011. do 22.1. 2016.
Tihomir Orešković – 22. 1. 2016. do 19.10. 2016.
Andrej Plenković – 19. 10.2016. do danas
