Što očekujete od izbora?
Očekujem ulazak u drugi krug i pobjedu. Ankete mi daju veliku šansu za pobjedu u drugom krugu. U prvom krugu razlika između tri kandidata – Milana Bandića, Anke Mrak Taritaš i mene je u razini statističke greške. Prema anketama, razlika između mene i Milana Bandića i gospođu Mrak Taritaš u drugom krugu je prilično velika u moju korist. U odnosu na Bandića to je otprilike 20 postotnih bodova, a u odnosu na Anku Mrak Taritaš oko 13 postotnih bodova. To govori da građani prepoznaju prednost nezavisnog kandidata, koji okuplja i spaja, a ne razdvaja.
Znači li to da očekujete glasove Zagrepčana i lijeve i desne političke orijentacije?
Radi se o komunalnim izborima, a ne nacionalnim izborima na kojima dominiraju ideološke teme. Treba pobijediti onaj tko će danas-sutra biti najboji gradski menadžer, a ne glavni ideolog grada. Upravo zato mogu privući tradicionalne glasače SDP-a i HDZ-a kod kojih, kad se radi o komunalnim pitanjima, nema bitne razlike - i jedni i drugi naglašavaju potrebu za vrtićima, osnovnim školama, rješavanjem problema vodoopskrbe, priključke na komunalnu infrastrukturu. Osim toga, većina ih priželjkuje promjene na čelu Zagreba.
Zašto bi Zagrepčani trebali glasovati za Vas?
Jer sam nezavisna kandidatkinja, nisam opterećena obavezama prema strankama i interesnim grupama. Donosim istinske promjene, a ne kozmetičke, imam dobar uvid u funkcioniranje grada i znam kako ga unaprijediti i modernizirati. U svemu što ću raditi oslanjat ću se na struku. Već sam okupila stručni tim, ljude koji imaju odgovore na ključna pitanja u Zagrebu. I, kako je rekao jedan moj sugrađan, znam kako od grada napraviti "Rolls-Royce". Kad sam ga pitala zašto Rolls-Royce, on je rekao "pa R-R - grad reda i rada".
Planirate smanjiti prirez s 18 na devet posto nakon druge godine mandata?
Uvijek se zalažem za niže porezno opterećenje, pa samim time i niži prirez. Međutim, znajući da ključni problemi u Zagrebu nisu riješeni, smanjenje prireza ne mogu uvesti odmah. Odlučila sam ga uvesti tek u trećoj godini mandata da bi u prve dvije godine razlikom između prireza po stopi od 18 i od devet posto financirala izgradnju dječjih vrtića i osnovnih škola tamo gdje su najpotrebniji. Računam da bi se s tim iznosom od otprilike 750 milijuna kuna moglo izgraditi barem osam do deset vrtića i osam do deset škola. Nakon toga želim značajno smanjiti stopu prireza. Neki protukandidati najavljuju simbolično i postupno smanjenje prireza, ali takva mjera ne može polučiti osjetne učinke jer je preslabog intenziteta. Ako se smanji s 18 na 15 posto, za nekoga s prosječnom plaćom to je povećanje neto plaće tek u visini dvije kave mjesečno. Zbog smanjenja prireza ne bi patile socijalne mjere jer će se oživljavanjem gospodarske aktivnosti u roku dvije godine prikupiti dovoljno poreza na dohodak i prireza da se kompenzira pad prihoda. Osim toga, namjeravam staviti u funkciju neiskorištene gradske prostore i iz tih izvora također ostvariti prihode. Smanjenjem prireza s 18 na devet posto Zagreb bi bio bliži često isticanom irskom modelu. Irska je i zahvaljujući niskom poreznom opterećenju privukla strana ulaganja i zadržala ljude u zemlji.
ŠTO POSJEDUJU KANDIDATI ZA GRADONAČELNIKA ZAGREBA: Neki imaju impresivnu imovinu, a neki su k’o crkveni miševi
Kao bivša Bandićeva zamjenica vidjeli ste koji su gorući problemi u gradu, kako ih Vi namjeravate riješiti?
Od krupnih problema izdvojila bih nepostojanje kvalitetnog i suvremenog sustava gospodarenja otpadom. Osim toga, prometna pitanja su neriješena pa nastaju prometne gužve. Također postoji prijeka potreba da se djelovanje predškolskih ustanova uskladi s pedagoškim standardom, da se smanje odgojne skupine u vrtićima, što iziskuje izgradnju novih vrtića. Neophodno je također izgraditi nekoliko osnovnih škola, održavati i opremati postojeće te izgraditi školske sportske dvorane. Iz tjedna u tjedan održavam kvartovske tribine i uvijek se postavljaju jedna te ista pitanja koja se uglavnom odnose na dječje vrtiće, osnovne škole, dječja igrališta, prometnu infrastrukturu, vodovodnu mrežu i kanalizaciju.
Kakvo je stanje u Gradskoj upravi i Zagrebačkom holdingu?
U Gradskoj upravi rade brojni vrijedni ljudi koji su navikli predano i intezivno raditi. Međutim, njihov rad nije dobro organiziran i sustavan jer ne postoje jasni planovi rada. Iz dana u dan se prioriteti mijenjaju prema zahtjevima političkog trenutka i volji gradonačelnika. U Zagrebačkom holdingu doista postoji nužnost da on bude servis građana, a ne produžena ruka gradonačelniku u ostvarivanju njegovih političkih ciljeva. Holdingom se treba upravljati profesionalno, znači politika treba imati što manje upliva. Zalažem se za javni, otvoreni natječaj za Upravu Holdinga jer to osigurava da tim velikim sustavom rukovode profesionalci s odgovarajućim iskustvom. Njima skupština Holdinga treba dati jasna strateška usmjerenja i mjerljive ciljeve, te provjeravati u kojoj mjeri se ti ciljevi ostvaruju. Ako se ciljevi ne ostvaruju, to mora biti "okidač" za smjenu čelnih ljudi.
Puno se govori o zagrebačkom nekorištenju sredstava iz fondova Europske unije.
Zagreb kao najrazvijenija sredina u Hrvatskoj nije mogao koristiti sredstva za kapitalnu infrastrukturu u predpristupnom razdoblju. No sada se otvaraju mogućnosti da se tim sredstvima financira izgradnju kapitalnih objekata. Međutim, problem je u tome što priprema ide relativno sporo, od projekta modernizacije vodoopskrbne mreže do integriranog prometa putnika na zagrebačkom području. Iz EU fondova mogla se financirati i izrada pripremne dokumentacije za sljemensku žičaru, no prilika za to je propuštena.
Biste li vi gradili fontane dok neki Zagrepčani još uvijek nemaju vodovod i kanalizaciju?
Vodovod i kanalizacija moraju dobiti visoki prioritet, jer Zagrepčani koji dan danas nemaju priključak na vodu i kanalizaciju žive daleko ispod standarda primjerenog glavnom gradu Hrvatske. Fontane su pogrešno postavljeni prioritet. Da je grad riješio sve druge probleme, mogao bi započeti s dekoriranjem grada fontanama. S obzirom da nismo, fontane samo asociraju na rasipno i nesvrsishodno trošenje novca.
Što mislite o prostornom planiranju, zašto se donose urbanistički planovi koji se godinama ne realiziraju?
Smatram da ne možemo iz godine u godinu raditi izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP), treba podvući crtu i napraviti novi GUP i prostorni plan Zagreba, definirati načine i smjerove u kojima će se grad razvijati i onda se tih planova dosljedno držati, a ne ih stalno mijenjati u skladu s nekim partikularnim interesima.
Kako biste rješavali prometne probleme u gradu?
Naglasak treba biti na javnom gradskom prijevozu, odnosno danas prijevozu tramvajem i autobusima te vlakom, a sutra mrežom lake gradske željenice. Mislim da Bandićevo rješenje povezivanja Kvaternikovog trga i Zračne luke gradnjom nove tramvajske pruge nije optimalno. Naime, umjesto da se gradi 15 kilometara tramvajske pruge može se izgraditi puno kraći krak željezničke pruge južno od grada. Takvo bi rješenje bilo jeftinije, a prijevoz brži. Osim toga, vlakom bi se stizalo na Glavni kolodvor koji je prometno bolje povezan s ostatkom grada od Kvaternikovog trga. Moderni gradovi u svojim središtima predviđaju pješačenje, biciklistički promet i javni gradski prijevoz, a destimuliraju ulazak osobnih automobila. Slijedeći njihove primjere, u Zagrebu ne trebamo graditi javne garaže u središtu grada.
Kako planirate riješiti problem otpada?
I otpad treba sagledavati kao cjeloviti sustav, a novi sustav gospodarenja otpadom mora se temeljiti na načelima kružne ekonomije. To podrazumijeva maksimalno iskorištavanje svih korisnih dijelova otpada. Novi sustav naplate odvoza otpada stimulirao bi odvajanje otpada. Protiv sam spalionice otpada.
Što bi učinili sa Sveučilišnom bolnicom?
Sveučilišna bolnica je primjer nedostatka političke volje i odgovornosti dosadašnjih gradskih, ali i državnih vlasti. Cjelokupno područje Blata treba planski razviti, uzimajući u obzir vrijedne geotermalne izvore na tom području. Zapadno od Sveučilišne bolnice trebale bi nastati terme, dok na prostoru bolnice mogu biti smješteni kompatibilni zdravstveni sadržaji. O tome grad treba postići dogovor s Vladom. Zagrebu nedostaje suvremeni lječilišno-rehabilitacijski centar koji bi se tamo dobro uklapao.
Koje velike projekte planirate napraviti tijekom mandata?
Osim izgradnje dječjih vrtića i osnovnih škola uspostavit ću sustav gospodarenja otpadom, što podrazumijeva izgradnju sustava sortirnica i osnivanje burze sekundarnih sirovina. Planiram izgradnju kongresnog centra, multifunkcijske i multiprogramske dvorane za kulturu i druge scene HNK. Izradit ću program razvoja zapuštenih prostora Zagrepčanke i Gredelja te transformacije Zagrebačkog velesajma u inovativno gradsko područje. Što se prometne infrastrukture tiče, pokrenut ću izgradnju dva kolna mosta preko Save u središnjem i zapadnom dijelu grada te dva pješačko-biciklistička mosta u produžetku Sveučilišne aleje i veslačke staze na Jarunu. Predvidjela sam i dogradnju Šarengradske, produžene Strojarske, produžene Vukovarske, Prisavlja, te niza pothodnika i križanja na dvije razine.
Razgovarala: Marina Bujan
