Prijeti li nam iduće godine recesija? Nakon guvernera Borisa Vujčića koji je jučer rekao da bi nestašica ruskog plina vodila upravo tim putem, s njim se slaže i bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić.
No ne i aktualni ministar Davor Filipović koji je imao poruku za guvernera.
"Umjesto komentara treba slati poruke što treba napraviti i treba činiti, djelovati, a to je što Vlada RH radi", kazao je Filipović.
"Ono što je generalno zaključak i institucija i stranih stručnjaka da je u nekom razdoblju u sljedećem periodu moguća recesija, moguć postepeni brži ili manji smanjenje rasta, i stagnacija", kazala je Dalić.
O krizi koja dolazi RTL-ova reporterka Ana Mlinarić razgovarala je sa zamjenicom guvernera HNB-a Sandrom Švaljek.
Švaljek je na početku komentirala izjavu ministra Filipovića.
"Mislim da se radi o nesporazumu. Guverner Vujčić je pričao o scenariju koji ne vidimo ao osnovni scenarij. U osnovnom scenariju nema recesije ove godine, a niti u idućoj. Rekao je da u situaciji kada bi došlo do prekida isporuke ruskog plina, prije svega zemljama EU, možda bi to imalo manje efekta na Hrvatsku. S obzirom na našu povezanost s Njemačkom, Italijom, drugim članicama EU to bi moglo utjecati na recesiju u Hrvatskoj. Vidimo da bi se mogao odviti drugi scenarij u kojem bi se EU pripremila, smanjila ovisnost o fosilnim gorivima, o uvozu ruskih fosilnih goriva i u tom scenariju, pa čak i kada bi došlo do prekida isporuke iz Rusije, to bi imalo manje efekta na gospodarstvo", kazala je Švaljek.
Na pitanje ako ne dođe do prekida isporuke da recesija nije izgledna, Švaljek je odgovorila da je to jedan od mogućih šokova.
"Geopolitička situacija je izrazito nestabilna. Mi u našim projekcijama pretpostavljamo da neće doći do daljnje eskalacije sukoba, prelijevanja sukoba na druge zemlje. Živimo u vrlo neizvjesnim vremenima. Ima i drugih faktora koji bi mogli dovesti do usporavanja gospodarstva. Živimo u dobu pandemije, ona se može ponovno razbuktati, vratiti. Bitno je reći da u Hrvatskoj ove godine imamo izrazito visok rast u prvom kvartalu, u drugom isto tako. Turizam je dobro krenuo, rezervacije su na visokoj razini, očekujemo rast od 5 posto", kazala je Švaljek.
Komentirala je i hoće li cijene do kraja godine rasti s obzirom na visoku inflaciju.
"To je teško govoriti. Što se cijena tiče, bitno je naglašavati neizvjesnosti koje su svuda oko nas. U našem osnovnom scenariju vidimo smirivanje cijena, odnosno, ublažavanje rasta cijena prema kraju godine zbog čega bi u prosjeku u ovoj godini inflacija mogla biti 9, 9 i pol posto. Očekujemo da će zbog baznog efekta iduće godine doći zbog usporavanja rasta cijena i inflacije", kazala je.
Švaljek je odgovorila na pitanje love li trgovci u mutnom.
"Nalazimo se u razdoblju kad su koincidirale krize, razlozi za porast cijena. Imate s jedne strane prekide u lancima opskrbe, prekide opskrbe zbog ekonomskih sankcija koje su na snazi. Uvijek može biti lova u mutnom čak i kad nema tih faktora. Trgovci znaju da se kupovna moć stanovništva stanuje i da ne mogu dizati cijene u nedogled. Uzevši u obzir kretanje cijena, energenata, sirovina na svjetskom tržištu, pa prelijevanje rasta cijena na druge proizvode i usluge, inflacija kakvu imamo je očekivana. Čak i da nema lova u mutnom, inflacija bi bila tu negdje. Inflacija je blizu prosjeka EU", kazala je Švaljek.
Komentirala je i kada građani mogu očekivati veće rate kredita s obzirom na povećanje kamatnih stopa.
"To je mjera koju Europska središnja banka tek treba donijeti. U sedmom mjesecu će učiniti zaokret u monetarnoj politici. Nismo u eurozoni, ali smo pod utjecajem monetarne politike europske središnje banke, a iduće godine ćemo biti čalnica eurozone i primjenjivati isti instrumentarij monetarne politike. Kada dođe do porasta referentnih kamatnih stopa to se neće odmah preliti u sve. Oni koji imaju kredite vezane uz Euribor već sada mogu očekivati veće otplatne rate, međutim to je porast za 0,5 postotnih bodova. Hoće li doći do daljnjeg porasta kamatnih stopa ovisi o daljnjim mjerama. Radili smo procjene što bi se dogodilo kada bi kamatne stope porasle za jedan ili za dva postotna boda. U nekom prosjeku bi to moglo dovesti do porasta rata 10 posto", kazala je.
Na pitanje hoće li kamate padati kada uđemo u eurozonu, kazala je da će to ovisiti o nizu faktora.
"Jedan od faktora je poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje koji će se dogoditi ulaskom u eurozonu. Moody's je digao rejting Hrvatske za dva stupnja. Ovisit će o kredibilnosti dužnika, ali i regulatornom trošku koji će se smanjiti kada uđemo u eurozonu. Vjerojatno će pretegnuti faktor općeg podizanja kamatnih stopa i referentnih kamatnih stopa, no taj efekt će biti manji nego da ne ulazimo u eurozonu", kazala je.
Komentirala je i što u HNB-u radi bivši ministar Tomislav Ćorić.
"Možda je sad na sastanku. Nismo stigli puno razgovarati", kazala je.
