VAŽNA TRADICIJA /

Sutra je sv. Lucija, dan kada se sadi pšenica i daruju djeca: Znate li što to uopće znači?

Image
Foto: Ivica Galovic/Pixsell

Sadnjom pšenice na svetu Luciju, 12 dana prije Božića vanjskim znakom pokazujemo da se najveći kršćanski blagdan bliži i onda u vremenu kad je sve suho, kad je mrtvo, kad je hladno, imamo jedan simbol - zelenu pšenicu

12.12.2023.
12:00
Ivica Galovic/Pixsell
VOYO logo

Katolici 13. prosinca slave svetu Luciju, zaštitnicu vida i slijepih, ali i ratara, lađara, staklara, kovača i trgovaca. Uz taj blagdan tradicionalno je vezan običaj sijanja pšenice koja simbolizira život, plodnost i obnovu. Kakva pšenica, vjeruje se, takva ljetina. Uz blagdan sv. Lucije u hrvatskom narodu vezan je i običaj darivanja djece.

Kako je sadnja pšenice povezana s tim blagdanom koji je obilježava 12 dana prije Božića objasnio nam je svojedobno u razgovoru Tomislav Glavnik, gvardijan Samostana Svetog Duha u Zagrebu.
''Sadnjom pšenice na svetu Luciju mi opet vanjskim znakom pokazujemo da se Božić bliži i onda u vremenu kad je sve suho, kad je mrtvo, kad je hladno, imamo jedan simbol. Zelenu pšenicu koja označava Krista, koji je došao kao mladi, novorođeni kralj'', rastumačio nam je Glavnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon sv. Luce dolaze duži dani, noć se skraćuje

Pšenica se sije 12 dana prije blagdana Božića da bi tada proklijala i tako se simbolički štuje život. Nekad se datum blagdana sv. Lucije poklapao sa zimskim solsticijem, kada je najduža noć. Ovu se sveticu u skandinavskim zemljama posebno štuje i slavi jer nakon nje dolaze duži dani i javlja se više svjetla, a noć se skraćuje.

Običaj sadnje pšenice vezan je za Svetu obitelj. Dok su Josip i Marija bježali pred Herodovim vojnicima, naišli su na težaka koji je na njivi sijao pšenicu. Marija ga je zamolila da kaže progoniteljima da su prošli tim putem u vrijeme kada je sijao. Vojnici su stigli, a pšenica je čudesno izrasla, pa su odustali od potjere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iskopali joj oči, a vrat proboli mačem,

A tko je uopće bila Sveta Lucija, navjestiteljica božićnog svijetla?

Živjela je u vrijeme rimskog Cara Dioklecijana i bila je među zadnjim žrtvama progona kršćana. Umrla je 304. godine u Sirakuzi na Siciliji mučeničkom smrti ne odričući se svoje vjere.
Mnoge su legende o ovoj omiljenoj svetici. Progonitelji kršćana su je, naime, zatvorili u tamnicu i krvnički mučili, a mučitelji su je zalili smolom i zapalili, ali vatra ju nije zahvaćala. Iskopali su joj oči, a vrat su joj proboli mačem, a ona je, presječena grla, dalje glasno molila i naviještala skori kraj progona i mir kršćanima.
Jedna od legendi Sv. Lucije kaže da je sama sebi iskopala oči i poslala ih neželjenom proscu. Nakon toga joj je Majka Božja podarila još ljepše oči i tako je postala zaštitnica vida.

Image
direktov stručni žiri /

George Michael ili Poguesi? Odabrali smo najbolju božićnu pjesmu: Nije Mariah Carey

Image
direktov stručni žiri /

George Michael ili Poguesi? Odabrali smo najbolju božićnu pjesmu: Nije Mariah Carey

Relikvije sv. Lucije čuvane su u Veneciji u Crkvi sv. Lucije. Kad je crkva srušena sredinom 19. stoljeća da bi se pripremila gradnja željezničkog kolodvora, relikvije su prenesene u obližnju crkvu San Germia. Tamo se nalaze danas. Venecijanski željeznički kolodvor danas nosi naziv ove svetice. I kripta splitske katedrale posvećena je sv. Luci, jednoj od omiljenih svetica mučenica u Dalmaciji.
U ikonografiji je ova svetica najčešće prikazana s ranom na vratu kako nosi zlatni pladanj sa svoja dva oka na njemu.

Kakvo će biti vrijeme kroz godinu

Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od sv. Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od blagdana sv. Lucije do Božića. Tako se prema gustoći pšenice predviđa kakva će biti sljedeća godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako do savršene pšenice?

Neki je siju u zemlji, neki na pijesku, a neki bez zemlje, samo na vati. Mi vam donosimo najbrži i najjednostavniji način - s vatom.

Pšenicu je najbolje sijati na tanjuriću ili u manjoj lončanici. Sijanje na vati neznatno se razlikuje od sijanja božićne pšenice u zemlju. Nemojte štedjeti na sjemenu i prekrijte njime dno posude tako da ne ostane praznog mjesta – čak je poželjno da se sjeme mjestimično preklapa.
Umjesto zemlje možete upotrijebiti i sloj pamučne vate natopljene vodom i po njoj poslagati zrna pšenice. Vata je praktična jer upija višak tekućine.
Božićna pšenica na vati traži umjereno zalijevanje svaki dan. Za zalijevanje tanjurića pšenice potrebna vam je otprilike jedna žlica vode, a da bi se tekućina ravnomjerno rasporedila, dobro je upotrijebiti plastičnu bocu s raspršivačem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pogledajte video: Bakalar, janjetina, purica. Sve je skuplje nego ikad! Koliko će nas koštati prvi Božić u eurima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo