Nakon što je prošloga tjedna na Županijskom sudu u Osijeku potvrđena druga optužnica protiv bivšeg čelnika GNK DinamoZdravka Mamića i najavljeno da će od BiH, gdje se sklonio, biti zatraženo njegovo izručenje Hrvatskoj, u maloj Dubi pored Makarske jedna žena ne spava mirno. Riječ je o Lejli Fazlagić, bivšoj sutkinji iz Sarajeva, ženi koja poput Mamića ima dvostruko državljanstvo i koja se u Hrvatsku skrila prije tri godine jer ju tužiteljstvo BiH tereti za niz teških korupcijskih nedjela koja je, kao sutkinja, počinila u sprezi s bivšim ministrom unutarnjih poslova BiH Alijom Delimustafićem. Konkretno, optužena je za niz malverzacija sa stanovima u Sarajevu od kojih su neki pripadali tamošnjim Židovima stadalima tijekom holokausta u Drugom svjetskom ratu.
Nagađa se kako bi njezino izručenje moglo biti zamjena za izručenje Mamića.
Zašto ministar Bošnjaković odbija izručiti Fazlagić u BiH?
Nakon Rijeke, Labina i Zagreba Fazlagić se posljednju godinu skrasila u svojoj vikendici u Maloj Dubi pokraj Makarske, no njezina pravna bitka protiv izručenja ne prestaje, piše Jutarnji list. Dosad je nastojeći spriječiti svoje izručenje iskoristila niz pravnih lijekova: žalbu na odluku riječkoga Županijskoga suda o postojanju pretpostavki za izručenje, ustavnu tužbu, zahtjev za obnovu postupka pred Županijskim sudom u Rijeci, žalbu na rješenje Županijskoga suda u Rijeci za obnovu postupka... Hrvatski sudovi sve su joj to odbili, no ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koristeći svoje diskrecijskom pravo, iz neznanog razloga dosad nije tu bivšu sutkinju izručio u BiH.
"U postupku izručenja Lejle Fazlagić od Republike Hrvatske postupak je bio opterećen pravnim lijekovima koji su se rješavali pred nadležnim sudovima u Rijeci, na Vrhovnom sudu RH i Ustavnom sudu RH. Budući da je spis predmeta na postupanju pred nadležnim sudom, odnosno nije još dostavljen ovom Ministarstvu, ministar pravosuđa ne može donijeti navedenu odluku", odgovoreno je tim povodom Jutarnjem listu iz Ministarstva pravosuđa.
Zagreb: Sabor raspravlja o zakonu o probaciji 29.10.2018., Zagreb- Sabor RH je 9. sjednicu nastavio raspravom o konacnom prijedlogu zakona o probaciji. Drazen Bosnjakovic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Tvrdi da je žrtva političkog progona u BiH jer je Hrvatica
Jutarnji list piše kako je odmah nakon odluke Vrhovnoga suda od 8. lipnja 2017. da postoje pretpostavke za njezino izručenje ministar Bošnjaković imao slobodne ruke za potpisivanje izručenja,a pritomga nije obvezivala ni činjenica da je Fazlagić podnijela ustavnu tužbu. U studenom iste godine stvari su postale još čudnije jer je i Ustavni sud odbio ustavnu tužbu Lejle Fazlagić, a otad pa do ljeta 2018. ništa se u njezinom slučaju nije događalo. Tada je ona Županijskom sudu u Rijeci podnosi zahtjev za obnovu postupka kojijoj je odbijen, a nakon što se potom žalila i Vrhovnome sudu i otamo je nedavno dobila odbijenicu. Tada su s riječkog Županijskog suda njezin spis poslali natrag u Ministarstvo pravosuđa. I taj spis, piše Jutarnji list, još putuje sa Županijskoga suda u Rijeci prema Ministarstvu pravosuđa u Zagreb.
Još je nejasno kada je i pod kojim okolnostima Fazlagić stekla hrvatsko državljanstvo. Ona je pred hrvatskim sudovima tvrdila da je žrtva političkog progona u BiH i da je tamo šikaniraju jer je pripadnica hrvatskoga naroda.
Prema podacima koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), citirajući javno dostupne izvore, Fazlagić je 1996. počela raditi kao tehnički sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova BiH kojemu je na čelu bio tada bivši premijer tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne, a danas pravomoćno osuđeni ratni zločinac Jadranko Prlić. Prema oinfoirmacijama koje je bilo nemoguće provjeriti, upravo u tom razdoblju dok je radila u MVP BiH Fazlagić je dobila hrvatsko državljanstvo, a navodno ga je stekla zahvaljujući svojoj majci Đemili Filipović, koja je porijeklom iz Hrvatske. Navodno je neko vrijeme tijekom rata u BiH živjela i radila u Hrvatskoj.
26.07.2010., Maksimirska 128, Zagreb - Zdravko Mamić na konferenciji za novinare govorio o navodno namještenoj utakmici prošlogodišnjeg finala Kupa izmedju Dinama i Hajduka. Zdravko je nakon relativno mirnog uvoda u presicu krenuo u obracun s novinarima, koji su, prema svemu sudeći, ponovno glavni krivci za Dinamovu sramotu.
Bila je središnja figura kriminalne skupine
Nakon rada u MVP BiH, Fazlagić je godinu dana bila savjetnica predsjednika predstavničkoga doma parlamenta BiH, a potom je pet godina radila u Uredu visokoga predstavnika za BiH (OHR) u mandatima kad su tu funkciju obnašali Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown. Godine 2005. imenovana je za sutkinju Općinskoga suda u Sarajevu, gdje ostaje sve do srpnja 2016. kada podnosi ostavku i naprasno odlazi u Hrvatsku. Tada se počelo govoriti da Kantonalno tužiteljstvo steže obruč oko nje, Delimustafića te brojnih odvjetnika i javnih bilježnika zbog optužbi za korupciju.
Na koncu je protiv nje, Delimustafića i još tridesetak osoba podignuta optužnica da su od 2009. do kraja 2016. organizirani u kriminalnu skupinu prisvojili ukupno 18 stanova na području Sarajeva. Premda kao organizatora tužitelji u BiH terete Delimustafića, središnjom figurom malverzacija sa stanovima tužitelji smatraju upravo Lejlu Fazlagić, tvrdeći da je kao sutkinja vodila fiktivne sporove o dodjelama nekretnina preminulih osoba. U akciji je optužen i jedan sudski dostavljač koji je, tvrdi se u optužnici, po nalogu sutkinje Fazlagić obavljao lažne dostave sudskih pismena, tvrdeći da su ih vlasnici nekretnina uredno zaprimali premda su te osobe bile mrtve desetljećima. Zatim bi na osnovi dospjelosti bile izrađivane presude u kojima bi se osumnjičenici knjižili na spomenute nekretnine.
'Trampa' Fazlagićeve za Mamića pravno je neodrživa?
Što se tiče njezinog mogućeg izručenja BiH kao recipročne mjere za izručenje Zdravka Mamića Hrvatskoj, odvjetnik Lejle Fazlagić, Milko Križanović kazao je za Jutarnji list kako je to neodrživo s više aspekata.
"... ponajprije stoga što RH nije ni u kojem slučaju izručivala vlastite državljane. Međutim, takva praksa prekinuta je stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 16. lipnja 2010. godine. Izmjenom članka 9. Ustava RH omogućeno je izručenje hrvatskog državljanina drugoj državi ako je s drugom državom sklopljen međunarodni sporazum o izručenju ili ako je izručenje u skladu s pravnom stečevinom EU. No treba sagledati širu sliku, a to je jesu li ispunjene pretpostavke za pravedno suđenje. Stoga je u uvjetima i stanju predmeta u kojem se izručenje zahtijeva očita povreda procesnih prava i jamstva pravičnog postupanja u kojem moja stranka ne bi imala zajamčena prava pravne stečevine EU kojima kao hrvatski državljanin pripada", kazao je Križanović.
