Dok javnost raspreda o tome tko je u krivu, a tko u pravu u slučaju profesora Franje Dragičevića koji se u Tehničkoj školi u Čakovcu fizički obračunao s učenicima koji su ga maltretirali, a Ministarstvo odlučuje kako 64-godišnji Čakovčanin ipak neće dobiti otkaz, ali će ga opomenuti, profesor sociologije Dražen Lalić reći će da je problem mnogo širi i dublji od onoga što je u hrvatskoj javnosti u cijelom slučaju isplivalo na površinu.
U svemu tome prije svega ističe kako moramo prestati biti navijači za bilo koju stranu, jer je to pogrešan pristup za problem koji tinja godinama i s kojim bi se ozbiljno trebalo pozabaviti.
Kaže kako ne treba tolerirati gubitak živaca profesora u određenom trenutku, jer profesori trebaju biti ti koji su uzor učenicima, ali da ni profesorima nije lako jer se osjećaju nezaštićenima od sustava u kojem su izloženi napadima učenika.
Problem plaća i zasluživanja poštovanja
"Ne radi se tu o pojedincu koji je izgubio živce u jednom trenutku već je riječ o mnogo dubljem problemu, o nepoštovanju, u sklopu kojeg su profesori uz egzistencijalnu nezaštićenost, nezaštićeni i od nasilja. Tramvajci danas imaju veće plaće od nastavnika, a nastavnici su kičma ove zemlje. To je sramota. Pritom se u našem društvu smatra da onaj tko ima pet i pol tisuća kuna plaću ne zaslužuje imati ikakvo poštovanje. U svim drugim zemljama nastavnici se poštuju, mene su roditelji odgajali da nastavnike treba poštivati. Ovo danas je sramota.
Sramotna je i činjenica da se svima drugima povećavaju plaće, a o njihovima se raspravlja na ulici, u kući, u medijima. I roditelji i djeca to gledaju. Kako samo nije sram ministra Pavića i Plenkovića i sve one prije njih koji su do toga doveli", pita se profesor Lalić.
U škole danas mogu ući samo svećenici, ne i stručnjaci koji bi pričali o prevenciji nasilja, kaže Lalić
Izvor problema u političkim i drugim elitama
Na naše pitanje ne bi li sve trebalo kretati od kuće i nemaju li roditelji ključnu ulogu u odgoju djece koja bi trebala poštivati nastavnike, profesor Lalić odgovara kako je kućni odgoj važan, no da su uz standardne aktere socijalizacije danas prisutne i društvene mreže na kojima djeca svašta mogu pronaći, ali i politički akteri.
"Danas se gleda kako je netko odjeven, za koga navija, ali se ne gleda kako radi. Ako se tako ponašaju zastupnici, ne treba se čuditi djeci. Ako političke, ekonomske i druge elite lažu i kradu i o tome se svugdje govori, onda je problem mnogo širi od obitelji koja je dakako isto tako sastavni dio takvog društva. Društva proizvode nasilje, a izvor treba tražiti u političkim i drugim elitama. Da, mlade treba disciplinirati, ali oni su u svemu tome, jednako kao i nastavnici, onaj slabi dio koji snosi posljedice društva koje smo stvorili", pojašnjava profesor Lalić.
Prevencija, a ne represija
Ideja da se u akcijskom planu protiv nasilja u školama, o kojem su procurile informacije i iz Ministarstva, nastavnici zaštite tako da ih se uvrsti među službene osobe, Lalić smatra, ide u smjeru represije koja nije rješenje.
Prema njegovom mišljenju, s problemom bi se trebalo uhvatiti u koštac ne samo uz pomoć represije, koja mora postojati jer trebaju postojati primjerene kazne, već i uz prevenciju, edukaciju, uvažavanje štete i resocijalizaciju.
Profesor Tehničke škole Franjo Dragičević ostaje raditi uz opomenu
Crkva naprijed, ostali stoj
Primjećuje pritom kako su naše škole kad je riječ o prevenciji od nasilja, koja je nužno potrebna, prilično zatvorene. "Ja sam nekad radio na prevencijama i prije su stručnjake znali zvati u škole kako bi se savjetovali s nama i prevenirali problemi s mladima. Toga danas nema, nema više takvih predavanja. Pokušaji postoje, ali to je slabo.
Defektolozima, sociolozima, psiholozima koji bi radili s mladima na različitim društvenim temama i prevenciji vrata su zatvorena", kaže profesor Lalić dodajući kako je prevencija po pitanju nasilja trebala biti uvrštena u zdravstveni odgoj, ali da ni od toga nema ništa.
"U školu danas mogu doći samo svećenici i Crkva, ali stručnjaci koji bi progovarali o vršnjačkom i drugim vrstama nasilja, drogi, ne. Ja ne mogu shvatiti da ima za vjeronauk, ali za zdravstveni odgoj nema. Pa on je trebao obuhvatiti i psihičko zdravlje te djece pa time i progovarati o nasilju i prevenirati ga", zaključuje profesor Lalić dodajući kako smatra da je takav konzervativizam škola loš.
