Vrijeme je u proteklom razdoblju zaista varljivo. Gotovo da i nema dana da sunce i toplinu ne zamijene tmurni oblaci koji donose kišu, ponegdje i tuču. No, koliko je varljivo vrijeme, toliko su varljive, čini se i mobilne aplikacije za vremensku prognozu.
Čitatelj nam se javio s pričom kako je prognoza na Androidu i Iphoneu davala potpuno suprotne informacije. "Cura i ja smo gledali prognozu oko jedan sad popodne. Meni je aplikacija pokazivala da u 16 i 17 sati neće biti kiše, odnosno da je vjerojatnost za kišu samo jedan posto. S druge strane, djevojci je u isto vrijeme aplikacija na njenom Iphoneu pokazivala da je kiša gotovo sigurna - u 16 sati vjerojatnost 80 posto, a u 17 sati čak 90 posto. Ne znam kako je to moguće, znam samo da kiša nije pala", napisao nam je čitatelj.
Tim tragom krenuli smo u malo istraživanje.
Precizniju je prognozu ovoga puta dala aplikacija AccuWeather za operativni sustav Android, dok je Weather Channel za iOS promašio "ceo fudbal“. No, čini se kako to nije izolirani slučaj, jer je broj onih koji su u utorak ostali zabezeknuti prognozom vremena bio veći.
"Bila sam u utorak vani s društvom, nismo prestali pričati o vremenu i gledati u mobitele. Nekom pokazuje da će kiša za dva sata, nekome da će za sat vremena, na kraju nije pala ni kap kiše. U posljednje vrijeme vidim da se prognoza mijenja iz sata u sat, a sve bude pogrešno. Čini mi se da je vremenska prognoza postala pouzdana koliko i dnevni horoskop“, otkrila nam je još jedna čitateljica dodajući da njena mobilna aplikacija Weather Channel u posljednjih mjesec ili dva "fula sve živo".
Modeli generalno dobri, ali…
Ovakve razlike znaju biti česte, pogotovo kad ulazimo u razdoblje promjenjivog vremena, pojasnio je RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić.
"Teško je prognozirati za recimo, pogotovo ova razdoblja kasnog proljeća i ranog ljeta. To je dosta nestabilna atmosfera i onda nije najjednostavnije prognozirati, tako da imamo više tih lažno pozitivnih rezultata. Sve to ulazi u neku marginu greške. U principu, sve ovisi o modelu koji se koristi. Nijedan model nije sto posto točan. Generalno su prognoze danas znatno preciznije nego što su to bile nekad.
U nekim situacijama ćete za idući tjedan imati 80, pa i 90 posto vjerojatnosti ostvarivanja te prognoze. To eksponencijalno pada nakon četvrtog ili petog dana. Ali, recimo, za tri dana to zna biti osamdesetak posto točno, a sve ovisi o kvaliteti modela i parametrima koje koriste. To zna jako varirati od jedne do druge aplikacije, a najpoznatiji modeli su ECMWF i američki GFS. Te varijante su generalno dosta dobre“, objasnio je Ribarić.
Na službenoj stranici AccuWeathera su pojasnili kako i zašto dolazi do grešaka u prognostičkim modelima. Europski centar za meteorološka predviđanja vremena (ECMWF) i američki Globalni sustav prognoza (GFS), prema njihovim riječima su najkorišteniji modeli prognoziranja vremena, no mogu prikazivati netočne podatke zbog slabije kompjuterske obrade, gdje se prognostičari moraju odlučiti za pokrivanje šireg geografskog područja ili duljine trajanja prognoze. To je posljedica problema s inicijalizacijom, odnosno prikupljanjem podataka.
Osim podataka sa satelita ili meteoroloških balona i postaja, koriste se i posebni algoritmi koji "predviđaju“ kako bi se atmosfera trebala ponašati u narednim razdobljima. Modeli će pogrešno prognozirati vrijeme ako su podaci loše inicijalizirani. Nadalje, AccuWeather navodi kako je ponekad loša prognoza posljedica smetnji (bugova) na sustavu ili „pristranosti“ samog modela, odnosno stavljanja naglaska na određene tipove i analize vremena.
Tajna postotka padanja oborina
Prema tome, moguće je da su pogriješili negdje u Weather Channelu pri inicijalizaciji svojih podataka, koji su, eto, za Zagreb u utorak popodne pokazivali 80, pa čak i 90 posto mogućnosti za kišu, koja na kraju u većem dijelu grada nije pala. No, ne griješe samo prognostičari, već i građani.
Naime, pojavio se mit kako izraženi postotak oborina ne znači da je šansa da će kiša pasti zaista u tolikom postotku, već da će ona pasti na tolikom postotku određenog područja. Meteorolog Ribarić je objasnio i tu magičnu brojku.
"Postotak označava i prostornu i vremensku vjerojatnost da će nešto pasti. To također ovisi o rezoluciji nekog modela i matematici koja se koristi za neke brojke za prognozu. Kad mi kažemo da je šansa 80 posto za kišu u Zagrebu, mislimo da je to 80 posto šansa za kišu na području cijelog Zagreba. Ako kažemo da je 80 posto šansa u Gorskom kotaru, opet mislimo na cijeli Gorski kotar. Dakle, koristi se taj prostorni i vremenski dio. Ne možemo reći da će na jedan kilometar kvadratni pasti kiša, nego se opet vraćamo na kvalitetu izlaznih podataka koje svaki model daje“, objasnio je Ribarić.
Dakle, možda ne treba vjerovati unaprijed instaliranim aplikacijama na mobilnim telefonima, a AccuWeather i Weather Channel su dvije najpopularnije. Dovoljno je instalirati nekoliko aplikacija pa kroz neki vremenski period vidjeti koja daje najtočnije rezultate. Ili jednostavno pogledati kroz prozor i "čitati“ oblake.
