Bivši saborski zastupnik i ratni zapovjednik obrane Osijeka Branimir Glavaš u petak je drugi put nepravomoćno proglašen krivim za ratni zločin nad civilima 1991. godine. Riječ je o slučajevima ‘Sejlotep’ i ‘Garaža’ za koje je Glavaš sada dobio sedam godina zatvora.
Suoptužena Gordana Getoš Magdić osuđena je nepravomoćno na četiri godine zatvora, a Dino Kontić i Zdravko Dragić dobili su po tri godine.
Osuđeni po najblažem zakonu
Obrazlažući presudu, predsjednik sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu sudac Dražen Kevrić naveo je da su tijekom ponovljenog suđenja održane 32 rasprave, ispitana su 23 svjedoka, pročitano je 210 iskaza svjedoka, te su ispitana i tri vještaka. Podsjetio je da su svi optuženici poricali krivnju za ratni zločin, a na kraju su osuđeni na osnovi krivičnog zakona koji je vrijedio 1991. jer je za njih bio najblaži.
Sudac je naveo da je Gordana Getoš Magdić tijekom procesa tvrdila kako je njezin prvi iskaz u kojem je sve priznala, nezakonit, jer nije imala branitelja. Kada je branitelja dobila, tražila je drugog kojeg joj policajci nisu dali pa je inzistirala da se njezino priznanje izdvoji iz sudskog spisa.
Sudac je objasnio da taj iskaz nije izdvojen jer je i Vrhovni sud već rekao da se radi o zakonitom dokazu.
Dino Kontić je od početka negirao krivnju, dok je Zdravko Dragić, kao i Gordana Getoš Magdić, priznao, ali je tvrdio da mu je policija sugerirala što mora iskazivati.
Ključni dokazi zločina
"Glavaš je također poricao krivnju, opisujući svoju ulogu u Domovinskom ratu. Uvjeravao je da se u njegovu slučaju radi o političkom procesu”, naveo je sudac u obrazloženju.
Važan dokaz za presudu bio je i intervju samog Glavaša u kojem je govorio o obrani Osijeka i svojoj zapovjednoj ulozi u tome. Priložene su i knjige, te drugi dokumenti iz kojih je proizlazilo da je Glavaš stvarno zapovijedao, iako je formalno imao status sekretara obrane.
Sudsko vijeće zaključilo je da je sve to proizašlo iz transkripta sastanaka tadašnjeg političkog vrha.
"Glavaš je imao zapovjedne ovlasti i nad specijalnom grupom koja je hapsila civile u zimu 1991.", naveo je sudac te podsjetio na iskaz svjedoka koji je opisao da su Glavašu jednom prilikom rekli: "Šefe, doveli smo vam četničkog vojvodu".
Svjedočenje Fehira o ‘Garaži’
Za zločin u "Garaži" ključan je pak bio iskaz Krunoslava Fehira, koji je opisao kako je zarobljeniku Čedomiru Vučkoviću ulivena kiselina, a onda je upucan.
"Bez obzira je li Vučković umro od kiseline ili vatrenog oružja, on je u toj garaži nasilno skončao. Za to je Glavaš znao, a ništa nije poduzeo da se to spriječi", naveo je sudac.
Dodao je kako je Glavaš na ponovljenom suđenju angažirao svjedoka koji je problematizirao upravo način na koji je civil ubijen.
Priznanja
Za presudu za ubojstva civila i bacanje njihovih tijela u Dravu nije bio ključan samo iskaz Gordane Getoš Magdić, jer su i drugi svjedoci govorili da je Glavaš zapovijedao pripadnicima postrojbe koja je te zločine počinila. U svom priznanju spominjao ih je i okrivljeni Dragić.
"Radoslav Ratković preživio je privođenje u kuću te specijalne satnije. Tamo su ga ispitivali s kime surađuje, tukli ga, te na kraju odveli do rijeke Drave. Morao je kleknuti, bio je vezan, netko mu je pucao u lice nakon čega je pao u rijeku Dravu. Kako je rijeka bila plitka uspio je izroniti i kasnije izaći", citirao je sudac iskaz svjedoka Ratkovića.
Sud je utvrdio da su Glavaš i ostali postupali s izravnom namjerom, odnosno da su bili svjesni da rade nešto što je zabranjeno međunarodnim ratnim pravom, ali su ipak u relativno kratkom vremenu počinili puno zločina.
Olakotne okolnosti
Kao otegotna okolnost uzeto je to što je zločin počinjen prema nezaštićenim civilima, nedužnim ljudima koji nisu smjeli biti mete, dok je olakotna okolnost bila to što je Glavaš do sada neosuđivan, a dao je i izniman doprinos nametnutom agresivnom ratu.
"Iako se puno polemizira treba li status branitelja biti olakotna okolnost u slučajevima ratnih zločina, uzeli smo u obzir da je ovdje riječ o osobi koja je iz Domovinskog rata izašla kao general i izuzetno je zaslužna za obranu grada u trenucima straha i neizvjesnosti nakon pada Vukovara. Od zadnje presude prošlo je 14 godina, a Glavaš od tada nije kršio zakon, pa smatramo da je sedam godina primjerena kazna", kazao je sudac.
Sudsko vijeće je kao olakotnu okolnost Gordani Getoš Magdić uzelo u obzir priznanje, jer je njezin iskaz pridonio rasvjetljavanju ovih događaja. To je olakotno bilo i Dragiću, dok je Kontić osuđen za samo jedno kazneno djelo, pa nije dobio strogu kaznu.
