Zašto je u Zagrebu zrak loše kvalitete? Već nekoliko dana dolaze upozorenja o onečišćenju zraka u glavnom hrvatskom gradu, posebno u Dugavama.

"U Dugavama je još uvijek onečišćen, doduše vrijednosti su pale.  Nina Zovko iz Službe za zaštitu zraka u Ministarstvu zaštite okoliša.

Dominantni izvori lebdećih čestica su, kaže Zovko, cestovni promet i izgaranje biomase, odnosno loženje na drva.

"Ne misli se samo na izgaranje goriva u motorima, ovisi to i o kvaliteti goriva, o starosti motora, izvedbi motora, starosti automobila... No to nije nešto neuobičajeno. U Zagrebu se ta tzv. temperaturna inverzija događa zimi kada je temperatura niska i kada nema strujanja zraka. Događa se atmosferski proces kada se hladni zrak, koji je gušći, spušta na dno, a iznad njega se penje rjeđi, topli zrak i na taj način je stvorena stabilna atmosfera koje sprječava disperziju onečišćenja", objašnjava Zovko.

Na listi najzagađenijih gradova redovito je čak pet gradova iz bivše Jugoslavije - Zagreb, Beograd, Sarajevo, Priština i Skoplje.

"Pretpostavljam da su razlozi slični. U Hrvatskoj je vozni park stariji nego u Njemačkoj, a u ovim drugim zemljama je još stariji. Isto tako, ljudi se u određenim dijelovima, zbog neimaštene griju ne samo na drva nego i na otpad, na što god nađu", rekla je Zovko.

Talijani poduzimaju konkretne mjere da bi se smanjilo onečišćenje, u Rimu i Milanu privremeno je zabranjena vožnja dizelaša u vrijeme prometnih gužvi. Bi li se nešto takvo moglo i kod nas?

"Moguće. Rješenje se stvarno ne može očekivati preko noći. Onečišćen zrak je veliki problem i zahtijeva suradnju svih razina vlasti, ministarstava i gospodarstva. Također, zrak ne poznaje državne granice pa je potrebna i suradnja među državama", rekla je Zovko.

Ipak, kaže da velikog razloga za brigu nema, no pobuđena je svijest ljudi da problem onečišćenja postoji.

"Nisu alarmantni problemi, ali je bitno educirati ljude jer samo oni koji znaju mogu promijeniti stvari, ali i sudjelovati u aktivnoj politici poboljšanja zraka", zaključila je Zovko.