Iako će mnogi reći kako je pitanje ljudskih prava u situaciji dugotrajne epidemije poput ove nepotrebno cjepidlačenje te da je javno zdravlje važnije od ostalih prava, Ustavni je sud dosad već zaprimio 27 zahtjeva za ocjenom ustavnosti odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite koji se tiču baš uskraćivanja prava tijekom karantene. Mnogim ljudima pati zdravlje, ugroženi su im poslovi, a postoji i cijeli niz drugih posljedica koje na njih negativno utječu.
"Važno je i javno zdravlje, ali i zaštita ljudskih prava. Najvažnije od svega je postići ravnotežu i nekakav mehanizam kojim će se štiti javno zdravlje i s druge strane moramo biti dovoljno odmjereni da ne skliznemo u prekomjerno ograničenje jer onda ćemo se naći u nezgodnoj situaciji", poručla je u RTL Direktu profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu te ad hoc sutkinja na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu Snježana Vasiljević.
Individualni pristup pitanju ugrožavanja prava
Ipak, nije svaka odluka ograničenje ljudskih prava. Vasiljević je pojasnila kako se tome pristupa individualno te da je najvažniji faktor u procjeni razmjernost.
"Zapravo vrlo je teško na nekoj generalnoj razini. Ograničenje ljudskih prava procjenjujemo od slučaja do slučaja, radi se o individualnoj situaciji i promatramo o kakvim se okolnostima zapravo radi i onda u okviru tih okolnosti trebamo provesti taj test razmjernosti da vidimo jesmo li pogodili tu mjeru ograničenja u odnosu na opasnost koja prijeti ili smo isti rezultat mogli postići manje restriktivno", pojasnila je i dodala kako se i u slučaju umirovljenika koji ne smiju izići iz domova za starije također treba gledati individualno.
"Načelno bismo mogli govoriti da se radi o ograničenju, ali naravno tu bismo morali napraviti individualnu procjenu rizika i vidjeti je li ta mjera razmjerna okolnostima", smatra sutkinja.
Odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite ugrožena su mnoga ljudska prava. Sutkinja Vasiljević je pobrojila najugroženija.
"Generalno u vrijeme pandemije koja je iznimna situacija koja je pogodila cijeli svijet, najugroženije pravo je sloboda kretanja. To je pravo zajamčeno poveljom prava EU-a i međunarodnim dokumentima. Tu svjedočimo problemu koji se dogodio u nekoordiniranom zatvaranju granica na početku pa državljani jedne članice nisu mogli putovati u drugu članicu pa smo tu svjedočili problemu spajanja obitelji. Mnoga djeca su bila uskraćena za pravo viđanja jednog ili oba roditelja, problem azilanata i tako dalje, do teritorijalnog problema RH gdje se slična situacija preslikava. Ali to nije sve, postoji još drugi niz prava koja su ograničena u ovim vremenima, prava na privatnost, slobode poduzetništva, pravo na adekvatnu zdravstvenu skrb, na pravično suđenje, pristup sudu i tako dalje", rekla je.
Odluke donesene kao u redovnoj situaciji
Pojasnila je da je problem oko odluka Nacionalnog stožera u tome što su one donesene kao da se radi o redovnoj situaciji, iako je pitanje postoje li okolnosti izvanredne situacije i kako su one definirane. Naime, ni Ustav, niti međunarodno pravo ne definiraju krizne situacije, iako ih spominju i propisuju mogućnosti donošenja odluka.
"Sporno je radi li se o redovnoj ili kriznoj situaciji. Ustav predviđa ograničenja ljudskih prava i u redovnim situacijama, ali i kriznim. Kolokvijalno izvanredno stanje, iako taj izraz Ustav ne poznaje nego govori o elementarnim nepogodama. Međunarodno pravo govori o tim kriznim situacijama iako ne definira jasno što je to. Europski sud za ljudska prava daje okvirna pravila kako procijeniti radi li se zaista o tim situacijama. Pravno rješenje nudi Ustav u tim redovnim i izvanrednim okolnostima što znači da u tim kriznim situacijama imamo dodatni mehanizam zaštite, odnosno sustav kočnice i ravnoteže, a to je odlučivanje dvotrećinskom većinom, odnosno kad bismo uvodili neke nove mjere koje duboko zadiru u ograničenje ljudskih prava, smatram da bismo za to trebali imati nacionalni konsenzus. Osim toga, u tom slučaju država ima veću diskreciju što znači da je dovoljno dokazati da je mjera primjerena, dok u redovnim mora dokazati da je mjera razmjerna što je teži put. Prema okolnostima i na koji način su donesene sve mjere upućuje nas da se radi o redovnoj situaciji, ali mi pravnici si postavljamo pitanje postoje li i neke druge situacije koje nas mogu upućivati na izvanredne okolnosti", objasnila je.
U takvoj situaciji Ustavni sud, prema mišljenju sutkinje Vasiljević, može odlučiti samo na dva načina. "Da ih ukine pro futuro ili poništi retrogradno što je važno za one koji su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti. Dugoročno gledano, ako se dokaže da se radilo o povredi ustavnosti, hoće li pojedinci ići na sljedeći korak poput tužbe za naknadu štete", zaključila je Vasiljević.
