Psihologinja Ivana Ćosić Pregrad iz Zagrebačkog psihološkog društva već je za RTL.hr pisala o posljedicama i nošenju s kriznim situacijama, a u ovome članku donosimo konkretne, praktične savjete za nošenje s kroničnom stresnom situacijom u kojoj živimo.
Obzirom i da zdravstvena kriza uzrokovana virusom COVID – 19 još uvijek traje i potencijalna ugroza, kao i mjere sigurnosti koje mijenjaju naš način života i za mnoge od nas i dalje donose dodatne izvore stresa i gubitke, proces oporavka još uvijek ne može započeti.
Tek kad sve prođe, možemo vidjeti kako smo i na koji način nas je to iskustvo promijenilo, koje posljedice osjećamo i što nam treba da se oporavimo, da zaliječimo rane koje je ovo iskustvo ostavilo. Dok kriza traje, podsjećam da sve naše emocije i reakcije promatramo kao normalne i očekivane reakcije na kroničan stres. Upravo zato je važno vraćati se na sada i ovdje i čini sve što možemo da podržimo sebe i na taj način spriječimo ili ublažimo moguće ozbiljnije posljedice na naše mentalno zdravlje i dobrobit.
Evo još nekoliko stvari koje mogu pomoći i biti korisne u nošenju sa dugotrajnim i kroničnim stresom. Odaberite savjete i preporuke koji vam pomažu i dobro funkcioniraju za vas, a ostale zanemarite.
Osvijestiti koji aspekti situacije su pod vašom kontrolom, a koji
nisu. Korisno je
nacrtati krug i unutar njega napisati ono što je, a izvan ono što
nije. Tako npr. stvari koje nisu pod mojom kontrolom: hoće li
biti novi potres i koliko će biti jak, koje nove mjere će stožer
donijeti, koliko će biti novozaraženih idući dan, moje emocije
koje će se pojaviti…, dok mogu utjecati na sljedeće: oduka o
provođenju preporučenih mjera (npr. da nosim masku kada sam s
drugima u prostoru), da ne idem na mjesta gdje ima puno ljudi, da
pripremim ruksak za potres, uvježbam plan izlaska u slučaju novog
potresa i pronađem mjesto gdje ću se skloniti, kako ću se
umiriti, mogu negativne misli preoblikovati u više ohrabrujuće,
mogu smanjiti očekivanja od sebe, odlučiti biti nježnija prema
sebi, uzeti više vremena za odmor…
Podržite sebe
Prisjetite se ranijih uspjeha koje ste postigli, osobito u ranijim krizama i teškim slučajevima, podsjetite se kako ste tada razriješili situaciju i na koje snage ste se oslonili, što ste naučili u tim iskustvima o sebi, drugim ljudima i svijetu. Negativne misli, koje prate ili dodatno pojačavaju osjećaj neugode, straha i frustracije, mogu osnažiti naš doživljaj da „lošim vremenima nema kraja“ ili „da ovaj užas neće nikada proći“.
Prisjećanje naših prošlih stresnih situacija, frustracija i neugodnih iskustava u kojima smo bili i iz kojih smo izašli osnaženiji može pomoći da i u ovoj situaciji krize osnažimo svoj optimizam/optimističan stav i podržimo sebe.
Smanjite očekivanja od sebe. Iako možda sada imate više vremena i priliku za učiti i raditi stvari koje inače ne stižete, stresne situacije često nisu poticajne za učenje jer je naša energija usmjerena na preživljavanje i suočavanje s neugodnim stanjima i brigama.
Dozirajte količinu informacija
Informirajte se, no ograničite pristup vijestima. Preplavljenost negativnim informacijama, kao i razarajućim i potresnim slikama djeluju opterećujuće, pojačavaju stres i uznemirenost. Znamo da, iako nismo osobno pogođeni traumatskim iskustvom, svjedočenje pričama traumatiziranih ljudi, kao i izloženost potresnim i razarajućim slikama u medijima kod ljudi, osobito pomagača i stručnjaka koji rade s traumatiziranima, doprinosi pojavi simptoma i reakcije koje su slične onima kod direktno traumatiziranih ljudi. To se naziva posredna traumatizacija.
Imajte strpljenja za sebe i druge oko sebe. Pokušajte ne osuđivati ponašanja drugih već bolje razumjeti emocije koje motiviraju to ponašanje.
Krize često donose više zabrinutosti i strepnje, a mnogima je ova kriza donijela dodatne egzistencijalne i financijske brige i izvore stresa. Ova situacija utječe na mnoge i teško je zamisliti kako će stvari izgledati kada sve završi. Ograničite vrijeme u danu kada ćete posvetiti svojim brigama i usmjeriti se na sadašnji trenutak i što možete napraviti da podržite i umirite sebe.
Okružite se ljudima koje volite i koji su vam podrška. Često čujemo da vrijeme liječi rane, no ono što znamo da rane liječe odnosi i kontakt s drugim ljudima. Radije nazovite i pričajte preko telefona nego da se dopisujete porukama i putem društvenih mreža. Razgovor i glas nam donosi više podrške i potiče bolji kontakt.
Kontakti mjesta gdje mogu potražiti pomoć:
Centar za krizna stanja 01 2376 470
Telefon za psihološku pomoć: 01 48 28 888
Hrabri telefon: 116 111 (linija za djecu) ili 0800 0800 (linija za roditelje)
