Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je novi pravilnik kojim se uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz nečlanica EU-a, a naknada za inspekcijski nadzor povećava s 90 na 2000 kuna.
Resorni ministri iz BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljaljić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupče Nikolovski dogovarali su u Sarajevu zajednički odgovor na tu odluku Zagreba.
Četiri države potpuno su suglasne da je povećanje pristojbi za nadzor nad kvaltetom uveznog voća i povrća diskriminatorna mjera Hrvatske koja mora odmah biti povučena. U suprotnom će, zaprijetili su, uvesti slične protumjere. Srpski ministar Ljajić istaknuo je kako protumjere neće pogoditi samo izvoznike voća i povrća iz Hrvatske, nego i mlijeka i mesa te mliječnih i mesnih prerađevina.
Kakve bi posljedice po Hrvatsku mogle donijeti takve protumjere za Net.hr je prokomentirao ekonomski analitičar s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.
Stručnjak smatra kako je u ovom slučaju još uvijek mnogo nepoznanica. Radi se o mjerama u okviru poljoprivredne politike koje se mogu razumjeti kao nekvantitativna ograničenja, odnosno određeni oblik zaštite domaće poljoprivrede, no jesu li one uvedene s tom namjerom, to je stvar za analizu kod svakog slučaja.
'Ono što je važno u našem slučaju i slučaju zemalja regije jest njihov položaj u odnosu na zemlje Europske unije koji je specifičan i također nije protivan pravilima Svjetske trgovinske organizacije, ali je bitno preferencijalan, što znači da te zemlje imaju posebniji status od drugih zemalja. To je okvir u kojem se ta priča treba promatrati', rekao je Brkić.
Protumjere bi mogle izazvati velike troškove
Ekonomski stručnjak smatra kako bi posljedice koje će potencijalno slijediti biti značajne.
'Posljedice bi mogle biti iznimno značajne s obzirom da su to zemlje s kojima trgovinski surađujemo u velikoj mjeri, s kojima čak ostvarujemo i suficite u razmjeni. To s aspekta našeg izvoznog dijela poljoprivredne proizvodnje u slučaju mjera može izazvati velike troškove', smatra Brkić.
Način na koji je uveden pravilnik mogao bi se smatrati ishitrenim, mišljenja je Brkić.
'Potrebna je suradnja'
'Kod provođenja ovakvih mjera, koliko god one mogu biti opravdane ili jesu opravdane, u smislu da želite zaštititi zemlju i robu, dovesti red na tržište i zaštititi građane, morate biti svjesni da njih treba uvoditi u suradnju s vanjsko-trgovinskim partnerima. Treba ih uključiti u proces izrade tih dokumenata kako bi bilo što je manje moguće nesporazuma i ishitrenih reakcije bilo koje strane', smatra Brkić te dodaje kako je optimalno rješenje ovakvih situacija suradnja.
'Uvođenje sankcija vodilo bi u ekonomski rat'
'Trebalo bi spustiti tenzije. Ovo je osjetljivo pregovaračko područje, no po mojem je sudu jedino ispravno i profitabilno za sve sudionike. Uvođenje sankcija koje bi vodile nečemu što bi se zvao ekonomski rat definitivno ne bi bio optimalan za sve sudionike tako da je takva politika potpuno kriva', kaže Brkić.
Način na koji je pravilnik doveden mogao bi se nazvati ishitrenim, smatra stručnjak.
'Pravilnici se ne smiju donositi populistički i kontraproduktivno'
'Puno toga u poljoprivrednoj politici ove zemlje nije dobro. Treba puno stvari regulirati i kontrolirati na drugačiji način. Pravilnici jesu dobro došli i to je nešto što treba kroz ti prizmu gledati, kroz artikulaciju nacionalnih interesa - kako se to radi, vodi li se računa o tome da to ne bude populistički, kontraproduktivno i da ne ide kontra trećih zemalja', zaključio je Brkić.
