Cijene nekretnina drastično rastu u zadnje vrijeme pa se u Hrvatskoj bilježe rekordne cijene kvadrata. Nakon što je objavljeno da hrvatska ulazi u Schengen, krenula su šuškanja da će to otvaranje granica dodatno motivirati strance za kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Hoće li zbog toga cijene stanova, apartmana i kuća dodatno porasti?
U Net.hr-ovom studiju za ta smo pitanja ugostili stručnjaka za nekretnine Boru Vujovića, direktora Opereta nekretnina i dopredsjednika udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. Vujović se na početku osvrnuo na pitanje zašto cijene rastu, kazavši da je to kompleksno pitanje. "Više čimbenika utječe na to. Možemo se vratiti u prošlost pa reći da je onaj ciklus koji je započeo 2009. s padom cijena završio negdje 2015./2016. godine. Od 2017. su cijene krenule rasti", kazao je.
"Prije svega, rast BDP-a i pozitivna ekonomska klima u državi apsolutno ima svoj utjecaj na cijene nekretnina, APN kao jedan od čimbenika je isto tako djelovao na rast cijena, tako da je to sve pokrenulo trend koji je kulminirao 2020. nakon korone i potresa, kada se očekivalo da će se taj trend zaustaviti i promijeniti, ali tek onda je dobio ubrzanje. Ono što imamo sada 2021. i 2022. je da cijene konstantno rastu i da je to neki, rekao bih, trend kojem trenutno ne vidimo sigurnog kraja", rekao je Boro Vujović.
Povijesno visoke cijene
Rekao je da je važno istaknuti da u zadnje vrijeme, s obzirom na to da su bile niske kamatne stope u bankama na štednju, ljudi su dosta svojih osobnih sredstava s računa prebacivali u nekretnine. Isto tako, inflacija kao takva je imala svoj utjecaj na ono što se sada događa na tržištu, a u Zagrebu je potres djelovao kao jedan inhibitor. To su sve stvari koje su imale utjecaj na ono što danas imamo
Na pitanje jesu li te cijene kao neki balon koji će se s vremenom ispuhati, ili su to realne tržišne cijene, rekao je da ne možemo pričati o balonu jer odmah imamo asocijaciju na 2008. i 2009. kada se dogodila kriza koja se dogodila. "U to vrijeme su rasle samo cijene nekretnina. Ono što je danas prisutno da imamo inflaciju, gdje rastu cijene svih drugih proizvoda i usluga te to u konačnici ima efekt i na cijene nekretnina. Onda je postojao faktor švicarca kojeg danas nemamo kao takav i svi drugi faktori koji nas okružuju i euro i Schengen", rekao je.
U Zagrebu kvadrat može doći i do 10 tisuća eura, a prosječno je 2500
"Mislim da ne možemo pričati o nekom balonu. Jesu li cijene visoke? Apsolutno su, kada gledamo povijesno, na najvišim nivoima, ali opet kada uspoređujemo s cijenama nekih drugih proizvoda unazad dvije godine koliko su narasle, cijene nekretnina su narasle puno manje nego nekih drugih proizvoda. Kada pričamo o apsolutnom iznosu smo na povijesnom maksimumu, ali opet ne možemo pričati o balonima i nečem što će sutra puknuti i sve se raspasti", istaknuo je.
Što se tiče najskupljih cijena u Hrvatskoj, Vujović kaže da to nije Zagreb. "Kada gledamo Hrvatsku, najskuplji kvadrati su Dubrovnik, Opatija, Rovinj, pa onda Split, Makarska, Hvar, pa neki drugi gradovi na obali kao centri pa onda tek dolazi Zagreb. Zagreb je tržište s najvećim prometom, ali nikako s najvećim cijenama", rekao je.
Što se prosječne cijene kvadrata u Zagrebu tiče, kaže da to ovisi gdje se nekretnina kupuje, jer je Zagreb širok pojam.
"Imamo centra grada gdje imamo starih stanova koji nisu toliko skupi zbog posljedice potresa, iako su se cijene tu već oporavile. Ako ćete kupiti novogradnju u centru Zagreba, onda tu već možemo pričati o 5, 6, 7, 8, pa možda čak i 10 tisuća po kvadratu. Što idemo dalje od centra to su cijene niže, no ovisi je li u pitanju novogradnja ili neka stara zgrada. Po nekoj našoj statistici, možemo reći da je cijena oko 2400-2500 eura po kvadratu kada gledamo neki prosjek", istaknuo je.
Nijemci pokupovali najviše nekretnina prošle godine
Komentirao je i sve izraženiji trend da stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj. "Kada gledate konstantno unazad 7, 8, 10 godina, oko 30 posto prometa rade stranci i to je uglavnom na obali. Kada povučemo tu statistiku, na obali su možda 60 ili 70 posto kupaca stranci, a ostatak Hrvatske su više domaći kupci. Sada otkada je korona i sve što se događa s inflacijom i padom vrijednosti novca kao takvim, i kada je definitivno da ulazimo u eurozonu i u Schengen, to je još dodatni motiv dijelu ljudi iz zapadne Europe da kupe nekretninu u Hrvatskoj. Naša obala je apsolutno jako interesantna strancima, odnosno kupcima iz Europske unije", rekao je.
Boro Vujović u studiju Net.hr-a
U Zagrebu su, po njihovoj statistici, preko 30 posto, odnosno najveći broj kupaca su kupci iz drugih dijelova koji kupuju stan u Zagrebu. "Zagreb je administrativno središte, tu su poslovi, fakulteti, bolnice i svi vole imati neku nekretninu u Zagrebu. To je na neki način i statusni simbol", kazao je ovaj stručnjak za nekretnine.
Prošle godine najviše stranih kupaca bilo je iz Njemačke. "Do sada su uvijek prvi bili Slovenci, no prošle godine su bili Nijemci, pa Slovenci pa Austrijanci. Onda su tu Mađari, Česi, Slovaci, Poljaci".
Na pitanje biraju li radije ljudi stanove ili kuće, Vujović kaže da kada pričamo o Zagrebu, onda su to stanovi jer ih ima više te su u cjenovnom razredu jeftiniji nego kuće. "Kuće kao takve su na manje atraktivnim lokacijama, odnosno ako su na atraktivnim lokacijama, onda su to već cijene kakve si prosječan kupac teško može priuštiti. Većina kuća su stare i nisu prilagođene potrebama modernih obitelji. Veća je potražnja za stanovima i to drastično, iako se nakon korone i potresa malo promijenio trend i dosta ljudi je počelo razmišljati o tome da želi imati neko svoje dvorište nakon lockdowna, ili nakon potresa da želi ipak biti na zemlji. To je malo promijenilo trendove", rekao je, pa dodao da se dio kupaca sada odlučuje na neki drugi kvart pa kupi kuću, jer u konačnici ispadne jeftinije nego kupiti neki stan.
Na moru je, kaže, i dalje trend da se radije kupuju apartmani jer su i puno lakši za održavanje, s tim da kada se priča o Istri, tamo su jako atraktivne kuće u unutrašnjosti pa se dobar dio prometa odnosi na njih.
Interesantan je podatak da Hrvati u većem postotku kupuju nekretnine iz vlastitih sredstava. "Kada pričamo o Zagrebu, naša konkretna statistika je da su nekih 42 posto krediti, a 58 posto su vlastita sredstva u ovoj godini. Ljudi su uslijed inflacije i gubitka vrijednosti novca, a male kamate novca, odlučili prebaciti sredstva s računa u neku nekretninu, pošto se više isplatilo imati novac u nekretnini nego u banci", rekao je Boro Vujović u studiju Net.hr-a.
Čitav intervju s direktorom Opereta nekretnina pogledajte u videu.
