Sudeći prema cijenama kvadrata stanova i kuća, tržište nekretnina snažno se oporavilo u drugoj polovici prošle godine nastavljajući rast i u prvim ovogodišnjim mjesecima.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore da je u tom razdoblju prosječna cijena četvornog metra novoizgrađenih stanova u Zagrebu iznosila 12.390 kuna ili 1654 eura. U odnosu na isto razdoblje 2016. godine, to je bilo povećanje od čak 24,8 posto.
Dubrovnik i Vukovar kao nebo i zemlja
Prema podacima portala Njuškalo s kraja veljače ove godine, a na temelju 153 tisuće aktivnih oglasa za prodaju nekretnina, cijene stanova u Zagrebu za godinu dana narasle su osam posto i u prosjeku premašile 1800 eura po četvornom metru, dok su cijene kuća više za 1,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Na godišnjoj razini, cijene stanova u Hrvatskoj porasle su za gotovo 4,4 posto, a cijene kuća za 1,8 posto.
Taj rast nije posvuda jednako izražen. U Puli je cijena kvadrata za 12 posto viša nego godinu dana ranije, a u Zagrebu za osam posto. I dalje su, prema podacima Njuškala, najskuplje nekretnine u Dubrovniku gdje cijena kvadrata stana u prosjeku iznosi 3374 eura, a kuća čak 4600 eura. Kvadrat stana u Dubrovniku u proteklih je 12 mjeseci skočio za gotovo 20 posto. S druge strane, na istoku Hrvatske cijene nekretnina i dalje padaju. U Đakovu i Slavonskom Brodu cijene nekretnina pale su u godinu dana za pet posto, dok u Osijeku i Vinkovcima cijene kvadrata nekretnina stagniraju. Prosječna cijena kvadrata stana u Osijeku je 933 eura, u Vinkovcima 722 eura, a u Vukovaru ona ide gotovo u bescjenje - 547 eura za kvadrat stana i 429 eura za kvadrat kuće s dvorištem.
"Nema blagostanja na tržištu nekretnina"
Razloge rasta cijena i snažnog uzleta tržišta nekretnina objasnio nam je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
"Prvo, treba reći da cijene nisu porasle na cijelom teritoriju Hrvatske, kao što nisu porasle niti na cijelom području Zagreba. Cijene su porasle samo određenim nekretninama i na određenim lokacijama. To je vrlo bitno jer treba znati da na tržištu nekretnina nije blagostanje. Drugo, razlog većim cijenama je akumulirana potražnja, posebno stoga što se u posljednje vrijeme dobro prodaju kvalitetni projekti. Radi se o novogradnjama izuzetne kvalitete i na dobrim lokacijama, pa je ispalo da su izlazne cijene strašno porasle, a zapravo nisu. I dalje ima projekata s bitno nižim cijenama, no budući da je ta kvaliteta izašla na tržište, dobili smo velike brojke odnosno visoke cijene", objašnjava Ranilović.
"Državne subvencije su kontraproduktivne za tržište"
Treći razlog naglom uzletu tržišta, prema Ranilovićevim riječima, akumulacija je potražnje do koje je došlo jer neko vrijeme gotovo i nije bilo projekata.
"Kupaca koliko je bilo prošle neće biti i iduće godine. Zato se bojimo tog rasta cijena jer nema realne gospodarske slike da bi društvo moglo rasti na toj razini. Potražnja se akumulirala proteklih pet godina, kupci su se odjednom ispucali i normalno je da je ta povećana potražnja digla cijenu nekretninama", kaže Ranilović za naš portal.
Usto ističe još dva razloga koja su utjecala na rast cijena nekretnina - povećanu potražnju za turističkim nekretninama i državne subvencije za stanove koje su, prema njegovu mišljenju, bile vrlo neodređene i kontraproduktivne za tržište.
"Te su subvencije usporile tržište, a digle cijenu zbog povećane potražnje u kratkom vremenu", smatra Ranilović.
"Čak i u Zagrebu padaju cijene nekim nekretninama"
Ranilović ističe kako sa stajališta struke treba trezveno uzeti u obzir nagli uzlet na tržištu nekretnina.
"Riječ o uzletu koji se odnosi samo na određene nekretnine i jasno je da ne mogu svi uskočiti u taj vlak. Treba zadržati hladnu glavu, a investitori bi morali biti realni u svojim procjenama i kalkulacijama. Investicije treba planirati unaprijed, prema onome što će biti za dvije godine, a ne onome što je sada. Osim toga, mislim da ni banke neće baš davati kredite šakom i kapom", kaže Ranilović upozoravajući da bi ono što se sada događa na tržištu moglo rezultirati nerealnim rastom cijena nekretnina.
U statistici, kaže, ima nekoliko tisuća nekretnina koje su prodane za visoku cijenu, ali nisu realan prosjek.
"Nitko u statistiku ne ubacuje nekretnine za koje nitko i ne pita. Čak i u Zagrebu padaju cijene nekim nekretninama, a da ne govorimo o Slavoniji, Lici pa čak i sjeveru Hrvatske gdje cijene uopće ne rastu. Čak ni u Rijeci cijene ne rastu! Zagreb i Split prednjače zbog gradskog turizma, a drugdje cijene i dalje stagniraju", napominje Ranilović.
