Libanon je u srijedu proglasio izvanredno stanje na dva tjedna za grad Bejrut, nakon katastrofalne eksplozije koja se u utorak dogodila u bejrutskoj luci u kojoj je poginulo više od sto ljudi, a više tisuća je ozlijeđeno.
Vlasti su rekle da je eksploziju izazvala detonacija 2.700 tona amonijevog nitrata, koji se nalazio u skladištu nakon što je 2015. godine zaplijenjen na carini.
O strašnoj eksploziji te može li se nešto slično dogoditi u Hrvatskoj RTL je razgovarao s prof.dr.sc Zvonkom Orehovecem, stručnjak za nuklearniu, biološku i kemijsku obranu.
"Kao što je već poznato u Bejrutu se radi se o amonijevom nitratu, no on nije bio uzrok nego posljedica eksplozije, što se vidi i iz snimaka. Prije velike eksplozije vidjeli smo smeđe-crvenkasti dim što znači da je on počeo isparavati, a to znači da je došlo do njegovog pregrijavanja", objašnjava stručnjak.
Sređene države paze da ne dođe do nesređenih situacija
Dva su moguća scenarija koja su se događala, da bi došlo do eksplozije i jedne ovakve situacije potrebna je izuzetno visoka temperatura, znači požar je trebao narasti preko 200 stupnjeva, a druga je što se vidjelo da je bilo puno sitnih eksplozija unutar same vatre što bi moglo značiti da su oni skladištili nekompatibilne tvari. Moguće, da je ova katastrofa kombinacija oba scenarija, smatra Orehovec.
"Sređene države pa tako i Hrvatska paze da ne dođe do nesređenih situacija, a to su neadekvatno skladištenje, neadekvatna proizvodnja i neškolovani ljudi koji manipuliraju time", ističe stručnjak.
Amonijev nitrat je osnovna supstanca koja se koristi za proizvodnju eksploziva, ali isto tako on se koristi kao mineralno gnojivo.
Sve je jasno određeno
Prema direktivama Europske unije o njegovoj sigurnosti amonijev nitrat se miješa s drugim komponentama koje umanjuju mogućnost njegovog zapaljenja i eksplozije.
Što se tiče situacije u Hrvatskoj Orehovec je dao poprilično smirujuću poruku.
"Hrvatska je s dolaskom Europske unije preuzela i direktive, odnosno mjere sigurnosti koje vrlo jasno diktiraju na koji način se smije barati s takvim kemikalijama", jasan je Orehovec, koji se prisjetio situacija tijekom rata:
"S obzirom da smo ovih dana proslavili Oluju dobro se prisjetiti da je Petrokemija Kutina tijekom Domovinskog rata sedam puta napadana, a u tim trenucima znala je imati u svojim kemikalijama po nekoliko desetaka tisuća amonijaka, amonijevog nitrata i raznih drugih kemikalija, koje su bile meta napada, a koje su mogle rezultirati ovakvim eksplozijama", prisjetio se Orehovec.
Milijun i pol tona na godinu
Što se tiče sadašnje situacije stručnjak je naglasio da se u Hrvatskoj s kemikalijama barata vrlo oprezno i ozbiljno i poštuju se sve međunarodne regulative.
Između ostalog Hrvatska je zahvaljujući Domovinskom ratu i iskustvima bila pokretač incijative koja je 2007. godine rezultirala da Organizacija za zabranu kemijskog oružja usvojila da se namjerni teroristički ili vojni napad na kemijska postrojenja smatra kemijskim napadom i država ima pravo na pomoć.
Što se tiče Petrokemije Kutine, kako naglašava Orehovec, ona proizlazi iz jedne moderne tehnologije. Ona proizvodi oko milijun i pol tona mineralnih gnojiva na godinu, što znači da oko milijun i pol kemikalija uđe u postrojenje, a isto tako i izađe.
Upravljanje kemikalijama u Hrvatskoj je sigurno, ističe RTL-ov sugovornik, ali dodaje da što se tiče mogućnosti da netko odabere takvu industriju kao metu napada u takvim slučajevima to može biti jako opasno.
