U emisiji "Otvoreno" HRT-a sinoć je bilo govora o tome prijeti li Europi nestašica plina ove zime, je li zaokret prema nuklearnoj energiji, koji zagovara i Hrvatska, pravo energetsko rješenje za Europsku uniju. Upitan je li moguće smanjenje trošarina na goriva zbog divljanja cijena, Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rekao je da Vlada prati situaciju te da će sukladno tome, ako se nastavi eskalacija reagirati.
"Priprema se izvanredna sjednica Energetskog vijeća zemalja EU-a, ovo što se događa u Hrvatskoj, događa se i u ostalim članicama. Da me pitate o kunama ili lipama, vezano uz smanjenje trošarina, sada ne mogu govoriti jer u krajnjoj situaciji to je u ingerenciji Ministarstva financija", dodao je.
Istaknuo je kako je vrlo izvjesno da ako se trend visine cijena nastavi, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, očito će morati doći do poskupljenja. "Znači sve što se događa hrvatskim tvrtkama, dogodit će se i tvrtkama u susjednim zemljama. Hrvatska će biti među zadnjim zemljama koja će povisivati cijenu struje. Imamo jaku elektroprivredu. HEP je zapravo zlata vrijedan u ovoj situaciji. Ne strepimo od toga da će od sutra naši računi biti veliki. No, jasno je da se ne radi o resursu koji je neiscrpan. Za sada nema zahtjeva iz HEP-a za bilo kakvo poskupljenje", otkrio je.
Što država može napraviti?
Davor Štern, stručnjak za energetiku, rekao je da je teško reći jesu li cijene nafte sada na najvišim razinama ili je moguće i daljnje poskupljenje. Istaknuo je da cijene nafte ne ovise samo o nafti kao derivatu, već i o svjetskim burzama te općem ekonomskom, psihološkom stanju na tržištima preko kojih se formiraju cijene.
"Puno se toga dogodilo, tu je pandemija, na sreću nije bilo velikih ratova, ali premalo se ulagalo u istraživanje u proizvodnju. Ugljikovodici i nafta su dugo vremena napadani kao nešto što će vrlo brzo otići u zaborav, velike tvrtke nisu dozvoljavale nove investicije u polje istraživanja i proizvodnje, a koje bi povećale proizvodnje. Promjene su se dogodile, država tu ne može puno napraviti.
Mislim da nema prostora dirati u trošarine, one su dio fiskalne politike. Ima prostora vezano uz trošak distribucija. Ja kada sam bio na čelu INA-e 2000. godine naša je marža na crpkama bila 20 lipa po litri. Danas je to kuna ili kuna i pol, možda i više. Država ima mogućnosti reći 'dečki malo se smirite, imate prostora malo jeftinije raditi'", istaknuo je.
Komentirajući činjenicu da je dizel skuplji od benzina u Hrvatskoj, Štern je rekao da ga to nije iznenadilo. "To je trend, u procesu dekarbonizacije, rafinerije su se modernizirale, puno više proizvode svjetlije produkte od dizela. Došlo je do disbalansa u robi, manje je robe, veća je cijena, mislim da će tako biti i budućnosti. Tu su razlike relativno male, ne bi nas to trebalo previše brinuti. Sporo ide ulazak električnih vozila, infrastruktura se sporo razvija, ne samo kod nas, nego i drugdje."
Rast cijene plina
Cijena plina također je skočila, a Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, objasnio je da ona ovisi o distribuciji, transportu, PDV-u i drugim stvarima. Iako smatra kako je činjenica da je nemoguće reagirati u puno tih stvari kod krajnjih potrošača, naglasio je da se može reagirati "vaučerima" za energetski siromašna kućanstva.
"Što se tiče cijene plina i proljeća. Postavlja se pitanje kakva će biti na proljeće. Sljedeća ogrjevna sezona, moguće je poskupljenje, ali od 1.4. do 1.10. mala je potrošnja. Plin se uglavnom se koristi za grijanje, toplu vodu i eventualno kuhanje. Što se tiče gospodarskog dijela, već se danas zaključuje veća cijena, vrlo vjerojatno to prebacuju na krajnju cijenu svoga proizvoda. To se održava na proizvode koje kupac kupuje", rekao je Pudić.
Nuklearna energija?
Hrvatska se pridružila sporuzumu koji ide u smjeru većeg korištenja nuklearne energije. "Smatramo da nuklearna energija nije karbonska energija, koja je stabilna, koja je posebno dobra za Hrvatsku. Mi ćemo uskoro imati jako puno obnovljivih izvora, ali oni nisu stabilni, ovise o klimatskim situacijama poput sunca ili vjetra. Kada imate stalan dotok iz NE Krško, to je oko 15% ukupne potrošnje u RH. Zainteresirani smo da produlji radni vijek do 2043. i ako se bude radio novi blok od 1.100 MW, da u tome sudjeluje i RH putem poduzeća HEP d.d.", rekao je Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu.
Štern tvrdi da ljudi nisu svjesni da vrijeme ugljikovodika nije prošlo. "I nafta i plin su sirovine. Za proizvodnju umjetnih gnojiva, tu se radi i petrokemija i plastične mase. Slažem se ipak da se treba novo razdoblje u razmišljanju oko nuklearne energije razviti. Imamo mogućnost jedne jako dobre suradnje sa Slovenijom, a tu je i mogućnost suradnje s Mađarima na njihovoj novoj nuklearki. 0 seconds of 46 minutes, 12 secondsVolume 90%."
