Jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika, vlasnik Genosa i član znanstvenog savjeta koji pomaže Vladi u bori protiv epidemije koronavirusa, Gordan Lauc, komentirao je za Jutarnji zašto su javne rasprave o smrtnosti od infekcija izazvane SARS-CoV-2 virusom vrlo rijetke i nije li logično da smrtnost bude temelj donošenja epidemioloških i ostalih javnih politika tijekom pandemije.
Nešto ne štima u statistikama
"Problem smrtnosti od Covida je nezgodna stvar. Ako želimo reći koliki je postotak smrtnosti ili koliko ljudi razvija teši oblik bolesti, moramo znati koliko je ljudi zaraženo. Podatak koliko je ljudi zaraženo jako je nepouzdan i jako varira od države do države. Prema sadašnjim statistikama ispada da neke od najbogatijih zemalja u Europi imaju najlošije statistike umrlih te da im zdravstvo najlošije funkcionira. Nešto ne štima u tim brojevima.
Upravo to što znamo da su brojevi nepouzdani, razlog je zašto se ne licitira njima. Broj umrlih koji prebrojimo (uz to što ostaje pitanje je li netko umro od Covida ili uz Covid) trebali bi podijeliti s ukupnim brojem zaraženih. Nepouzdani broj, dakle, dijelimo s nepouzdanim brojem", rekao je Lauc.
Veća smrtnost zimi
Dodao je kako postoji još jedna važna komplikacija, a to je da je znatno različita smrtnost zimi u odnosu na onu ljeti. "Pratili smo brojne bolnice u Europi i 7000 pacijenata koji su ušli u različitom razdoblju u bolnicu. Oni koji su oboljeli u veljači i ožujku puno su češće umirali ili imali puno težu bolest nego oni koji su se razboljeli u travnju ili svibnju.
Dakle, imamo neprecizni broj umrlih, neprecizni broj zaraženih te dvije različite težine bolesti. Smrtnost se vjerojatno kreće od 0,1 pa sve do 0,8, 1,0 posto oboljelih. Više ćemo znati kad prođe cijela godina, odnosno kad opet dođe sezona gripe", objasnio je Lauc.
Upitan možemo li na temelju našeg serološkog istraživanja koje je obuhvatilo 1054 ispitanika govoriti o smrtnosti u Hrvatskoj, Lauc je odgovorio da ga možemo povezati s istraživanjima iz zemalja kao što su Slovenija ili Češka. Tada bi, kaže, ispalo da je u Hrvatskoj smrtnost samo 0,1 posto, ali da se opet otvara pitanje pouzdanosti brojeva. Upozorava da treba voditi računa da bismo i uz smrtnost od 0,1 posto mogli imati 2000 mrtvih ako bi se, recimo, zarazilo pola stanovnika Hrvatske.
Kada će biti gotovo cjepivo?
Što se tiče novog revolucionarnog cjepiva utemeljenog na mRNA tehnici koju razvija američka Moderna, Lauc kaže da je vrsta cjepiva vjerojatno važnija za budućnost, kad bi se njome možda mogli cijepiti i karcinomi, nego kao rješenje za Covid-19. Cjepivo za Covid vjerojatno neće biti komercijalni uspjeh jer će ga proizvođači morati nuditi po proizvođačkoj cijeni.
"Ta vakcina sigurno neće doći brzo. Sada su prošli fazu 1, čeka ih faza 2 i 3. A u fazi 3 moraju cijepiti 10 do 30 tisuća ljudi pa pričekati određeno vrijeme kako bi vidjeli što se zbiva. To je najmanje pet, šest mjeseci. Sigurno prije početka sljedeće godine nećemo znati koje cjepivo je dobro, a onda tek slijedi organizacija proizvodnje", upozorio je Lauc.
"U stalnom smo ratu s bakterijama i virusima. Imali smo pauzu od 50 godina kad smo antibioticima i cijepljenjima eliminirali većinu zaraza. Nažalost, ta je pauza prošla. Bakterije postaju rezistentne na antibiotike. Svijet je povezan pa se virusi šire u samo nekoliko tjedana. Trebamo nova oružja protiv stvarnih neprijatelja", kaže Lauc za Novac.hr.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
