Napetosti na tursko-grčkoj granici niti nakon više od tjedan dana je jenjavaju nakon što je turski predsjednik Erdogan otvorio granice migrantima. Dok još milijuni izbjeglica čekaju u Turskoj, tisuće njih želi doći do zapada.
Sada je vjerojatno svima jasno da se Europa našla na rubu nove migrantske krize kakvu je osjetila i prije pet godina. No, neke stvari u vezi masovnih migracija razlikuju se od onih 2015. godine. Vodeni topovi "oružje" su kojim se grčka vojska nosi s odvraćanjem migranata, no zbog suzavca oni ne mogu nazad. Ipak, kako piše RTL, nazad većina migranata ni ne želi, a put im je i na bugarskoj strani zatvoren prema zapadnoj Europi.
Nema prolaza za ekonomske migrante
Lokalni stanovnici policiji prijavljuju migrante koji uspiju kročiti na grčko tlo, a policija ih tada vraća odakle su došli jer europska poruka je kratka i jasna: "ne dolazite". Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell, otvoreno je preko medija migrantima poručio da je "granica zatvorena" i da " da nije točno ako im netko kaže da mogu slobodno ići u EU, Grčku ili Cipar".
Da prolaska nema osobito znaju ekonomski migranti, a Grci tvrde da izbjeglice s granice već godinama žive u Turskoj. No, oni koji misle da će uskoro migrantski val stati varaju se jer će izbjeglica biti još, barem prema prijetnjama iz Ankare. U Turskoj ih ima još 3,7 milijuna te ih je još milijun i pol u Jordanu i Libanonu, a pušteno ih je tek oko 100.000.
Da je EU jedinstvena kada je u pitanju migrantska politika u ime zemlje predsjedateljice pokazao je premijer Andrej Plenković. Hitni sastanci ministara vanjskih i unutarnjih poslova rezultirali su novčanom pomoći Grčkoj u iznosu od 700 milijuna eura i dolaskom još graničnih policajaca. U Hrvatskoj se pak okupilo Vijeće za nacionalnu sigurnost pa je državni vrh zaključio da situacija iz 2015. nije ista ovoj.
Zoran Milanović: 'Nije isto kao 2015.'
"Ova situacija je slična 2015. i 2016., ali bitna je razlika što ova grčka vlada za razliku od bivše čuva svoju granicu", smatra premijer Plenković, međutim s njim se ne slaže predsjednik Zoran Milanović: "Ne sliči ništa, sve je drukčije. Tada su ljudi prolazili nesmetano".
Kada se oko baci pet godina u prošlost vidi se podatak da je u Europu stiglo oko dva milijuna izbjeglica preko četiri glavne rute koje su se održale i danas, s tim da je balkanska ruta dobila još jedan krak preko BiH. Sirijci su bili ti koji su uglavnom stizali kada ih je kancelarka Njemačke Angela Merkel politikom otvorenih vrata sama pozvala, suspendirajući tako Dublinski sporazum. Kako je vrijeme odmicalo, Merkel je retoriku mijenjala.
Kako je izgledao tijek migrantske krize prije pet godina?
Mađarski premijer Viktor Orban odmah je migrantima dao do znanja da u njegovu zemlju nisu dobrodošli pa je tako postavio ogradu na granicu sa Srbijom. Od tog dana je 10.000 migranata Srbija propustila prema Hrvatskoj pa je tadašnji premijer Zoran Milanović privremeno zatvorio granicu i tako zgrozio susjede.
11.01.2016., Vinica, Slovenija - Zbog povisenog vodostaja rijeke Kupe dio zilet zice je pod vodom. Mjestani strahuju da ce voda unistiti zicu. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Premda se o tome pričalo tijekom migrantske krize, Hrvatska naposljetku nije postala prihvatni centar te su se izbjeglice do granice vozile autobusima i vlakovima, s tim da je jedan vlak zadržan u Mađarskoj. Vlak je vraćen i tako se riješio politički skandal dok je Orban nastavio sa svojom politikom.
Ruta se tada okrenula prema Sloveniji koja je od 2015. poznata po žilet žici na granici. Sporazum s Turskom donosi kraj migrantskog vala. K tome, sporazum je donio i to da EU iz obećanih šest milijardi eura problem prebacuje na predsjednika Turske. Naravno, on je imao svoje uvjete. Ono što je Erdogan Europi zamjerio jest činjenica da mu je uskratila potporu u ratu u Siriji, državi u kojoj skoro jedno desetljeće bijesni rat.
'Ako padne Grčka, pada i Europa'
Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnost kaže da se pokazuje da je Erdogan u pitanju prisilnih migracija gospodar unutar EU-a i da unija nema pravo rješenje. Od prve migrantske krize promijenilo se dosta toga pa je tako primjerice Islamska država doživjela poraz, Merkel je na odlasku, Brexit se dogodio, ali zajedničke migrantske politike zapravo nema.
"Padne li Grčka, pada Europa. Civilizacija ili barbarstvo. Radi se o ljudima koji su samo kolateralne žrtve u velikoj igri moći", kaže Milardović za RTL.
Nakon Grčke prva crta obrane je Hrvatska
Poslije Grčke iduća crta obrane bit će upravo Hrvatska. Oko šest tisuća policajaca za sada čuva granicu, no bude li potrebe i vojska će biti spremna.
14.02.2020., Zagreb - Ranko Ostojic komentirao je u Saboru slucaj Lozancic.
"Pitanje je hoće li Grčka zadržati migrante, ja u to ne vjerujem, sigurno će biti prolazaka, krijumčari će doći na svoje", smatra bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Erdoganova prva poruka je poslana, a već danas u Bruxellesu ima nove razgovore. Čini se da je poslije pet godina, Orbanova politika vojske i žice na granici postala prihvatljiva dok su se nad njom 2015. svi zgražali.
