Sve se glasnije nagađa i šuška o uvođenju poreza na ekstraprofit, za koji bi Vlada uskoro trebala pokrenuti postupak javnog savjetovanja. Riječ je o jednokratnom porezu koji je prvotno bio rezerviran za energetski sektor koji je profitirao na rastu cijena plina, struje i goriva, no isti se ako država odluči može primijeniti na sve poduzetnike, a koji imaju dobit veću od uobičajenih okvira.
O porezu na ekstraprofit ministar financija Marko Primorac već je razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem, a jedan od razloga zbog čega vladajući razmišljaju o uvođenju ovog poreza su i subvencije koje je davala država, a koje su utjecale na profite kompanije. Ministar Primorac zbog toga kaže da Vlada mora reagirati kako bi spriječila da "netko te državne subvencije usmjerava prema svojim profitima".
Prema pisanjima Jutarnjeg lista, Vlada je razradila model za uvođenje poreza na ekstradobit, prema kojemu bi po stopi od 33 posto bile oporezovane kompanije u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine. Odnosno, ako je neka tvrtka u 2022. imala dobit 28 posto veću od prosjeka iz 2018., 2019., 2020. i 2021., tih osam postotnih poena veće dobiti oporezovalo bi se u idućoj godini po stopi solidarnog poreza od 33 posto.
Guranje u recesiju
Najava novog poreza nije legla poduzetnicima, a navodno s time nisu baš oduševljeni svi iz vladajuće koalicije. Ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković iznimno je kritičan prema najavi ovog poreza. Vušković je za portal Net.hr rekao da se u ekonomiji ne može nekome dati, a da pritom nekome ne uzmete.
"Upravo to Vlada radi s antiinflacijskim programom i ekstraprofitnim porezom. Uz dizanje minimalne plaće, zabranu rada nedjeljom, novi porez je samo jedan od pokazatelja kako se "nagrađuje" poduzetništvo. Tu nema solidarnosti. Ovakve restriktivne ekonomske politike samo su jedan od načina kako ekonomiju brže gurnuti u recesiju", upozorava ovaj ekonomski analitičar.
Vušković smatra da uvođenje ovog poreza nije dobra stvar i da važno pitanje nije samo tko će ga plaćati, nego i zašto se uvodi. "A uvodi se da bi se ublažili efekti inflacije. Inflacija je devijacija cijena na tržištu, ali treba znati da je inflacija generirana potrošnjom", kaže Vušković, dodajući da to potvrđuju iznosi fiskaliziranih računa i broj odobrenih kredita.
"Građani se ponašaju kao da inflacija ne postoji pa onda ne znam čemu porez na ekstraprofit. Osim toga, ekonomski apsurd je da fiskalnim alatom odnosno porezom rješavaš monetarni problem. To je konflikt." Vušković smatra da je ovo dodvoravanje interesnim skupinama: sindikatima, umirovljenicima, zaposlenima u javnom sektoru, a na štetu realnog tržišta.
Protiv poreza
Na pitanje je li se umjesto postotka trebala definirati konkretna cifra, odnosno iznos prema kojem bi se znalo tko plaća porez na ekstraprofit, ekonomski analitičar Petar Vušković kaže da je on protiv bilo kakvog novog poreza.
"Sredstva se trebaju namaknuti iz sive ekonomije odnosno turizma, racionalizacijom poslovanja javnog sektora - onog što nismo imali u Ini - ili privatizacijama, sljedeći preporuke OECD-a", dodao je.
Porez na ekstraprofit, uz to što nije pravedan prema onima koji su taj profit ostvarili (vlasnici, zaposlenici), može utjecati i na povećanu potrošnju na tržištu, odnosno inflaciju, rekao je dr.sc. Petar Vušković za Net.hr, dodajući da će tvrtke koje su na granici kako bi izbjegle porez, umanjiti dobit povećanjem svojih rashoda. "To su tvrtke koje će zabilježiti rast između oko 20%", zaključio je Vušković.
