Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić potvrdio je za HRT da smo pri vrhu rasta BDP-a u Europskoj uniji. Treće tromjesečje naraslo je za 0,3 posto u odnosu na drugo. Dijelimo 7. mjesto sa Španjolskom.
Na vrhuncu turističke sezone imali smo manje noćenja nego lani. Ali, kada gledamo godišnji rast, ukupno kumuliramo sva četiri razdoblja. Malta je ispred nas s rastom od 7 posto, Hrvatska je na 3 posto rasta, a Bugarska na 2,9 posto.
Šošić je objasnio utjecaj inflacije na rast BDP-a. Inflacija ustvari "oduzima' rast, smanjuje rast dohotka i kupovnu moć".
"Da imamo jedan posto nižu inflaciju, realne plaće bi mogle rasti, mogli bi više trošiti i rast bio još veći", rekao je i dodao kako padom inflacije sljedeće godine možemo očekivati još veći rast. Moramo uzeti u obzir i pad cijena energenata.
Manje smo uvozili
"Imali smo veliki rast/udio profita u BDP-u, a udio rada se smanjio. Sad ti efekti djeluju na suprotnu stranu. Cijena energenata se spustila, pada i cijena sirovina i sve to djeluje na uvjete razmjene. Moramo manje izvesti naših sirovina da bi mogli platiti ono što uvozimo. Osim toga i turizam je bio skuplji, a njega izvozimo. Sve to skupa predstavlja nadoknadu onoga što smo prošle godine izgubili", tvrdi Šošić.
Objasnio je da nam se nije smanjio izvoz usluga nego izvoz roba. Manje smo uvozili.
"Izvoz generira BDP, a uvoz se odbija. On nam omogućava potrošnju onoga što nismo sami proizveli. Za negativan doprinos su krive zalihe koje su stavljane u opticaj kako bi se mogla zadovoljiti potražnja. Smanjenje zaliha je usporilo rast BDP-a. To nije specifično za Hrvatsku. To se vidi i u drugim zemljama EU-a!, dodao je.
Napomenuo je da je prošle godine situacija bila obrnuta. Narednih godina bit će manji prihodi od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje "Je li naš turizam dovoljno jak da 'pokrije' fondove?", Šošić je kazao da je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje.
Treba li reći građanima da paze što žele?
"Turizam bi u načelu trebao biti dovoljan da kompenzira smanjenje. Međutim, paralelno ćemo i dalje imati rast potražnje, veći uvoz i to bi moglo utjecati na kvarenje inozemne pozicije Hrvatske. Međutim i dalje bi saldo u narednim godinama trebao biti u plusu, oko 2 posto BDP-a", smatra glavni ekonomist HNB-a.
Za konkurentnost gospodarstva i najdugoročnije učinke važne su reforme i digitalizacija. Građanima rastu kamate na depozite, međutim to za sobom povlači i rast NRS-a (nacionalna referentna stopa) prema kojemu se građani zadužuju kad dižu kredite.
"NRS1 je počeo rasti. Zasad je to vrlo skromno. Povećao se za oko 0,04 posto. Međutim, kamate na depozite su počele snažnije rasti. Trenutno je oročena četvrtina depozita građana, što je rekordno nisko. Ako se ta jedna četvrtina ponovi po 2,4 posto (prosjek kamata za oročene depozite), znači da se NRS povećava s 0,1 na 0,6 posto", objasnio je Šošić.
Što se tiče monetarne politike, rekao je da europodručje pleše na rubu recesije, ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje "meko prizemljenje" koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. To je scenarij koji se priželjkuje.
POGLEDAJTE VIDEO: Ministar se hvali rastom BDP-a i kaže da je za sve zaslužna Vlada. Što je onda s našim džepovima' 'To je sve laž'
