Nastavnica u jednoj splitskoj školi požalila se Slobodnoj Dalmaciji da, iako s visokom stručnom spremom, ima oko 2000 kuna nižu plaću od prodavačica u nekim trgovačkim lancima. U pravilu, oni koji su završili fakultete imaju veće plače od onih koji nisu studirali. Ali, to nije uvijek pravilo, jer na visinu plaće utječu i djelatnost i poslodavac.
Državni zavod za statistiku povremeno objavljuje podatke o visini plaća po stupnju stručne spreme zaposlenih. U posljednjoj takvoj objavljenoj analizi DZS-a, za 2019. godinu, stoji da su zaposleni s fakultetskom diplomom najmanje zarađivali u ugostiteljstvu i hotelijerstvu s prosječnom plaćom od 5920 kuna, u zaštitnim i istražnim djelatnostima (6592 kuna) te u obrazovanju (6750 kuna).
'Ako je netko malo plaćen za svoj posao, ne mora to raditi'
S druge strane, najviše plaće zaposlenih s visokom stručnom spremom bile su od 13.800 kuna do 14.180 kuna, a isplaćivale su se u farmaceutskoj industriji, u promidžbi i istraživanju tržišta, te u pomoćnim djelatnostima u rudarstvu.
Dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije kazao je za Slobodnu Dalmaciju da visoko obrazovanje na razini ukupnog tercijarnog obrazovanja nosi 25 posto veću plaću u odnosu na sekundarno obrazovanje. Također, značajan utjecaj na nečija primanja ima i potražnja za njegovim poslom, pa će više biti plaćen onaj tko je tražen.
''Jučer mi se pokvario kompjutor; sat i pol rada na popravku košta 600 kuna. Mogu reći da mi je to puno, ali onda mogu sam popravljati. Vodoinstalater kad popravi slavinu naplati 300 kuna i možete reći da je puno, ali nitko vas ne tjera da plaćate. Ako je netko malo plaćen za svoj posao, ne mora to raditi, može pokušati raditi kao prodavač ili prodavačica u dućanu i onda će vidjeti koliko je zadovoljan kvalitetom tog posla, sredinom, dinamikom posla, njegovom zanimljivošću i tako dalje. Tržište regulira plaće i one ovise o poslodavcima, a ako je netko loš poslodavac, za očekivati je da će izići s tržišta. Zašto poslodavac ne bi platio radnika više ako to može učiniti? Zar bi država trebala reći kakve bi trebale biti razine plaće? Nekada smo imali platne razrede i to se pokazalo katastrofalnim'', kazao je Bejaković.
S VSS imate 17 posto veću plaću od prosječne
Slične podatke o utjecaju obrazovanja na razinu plaća ovih je dana objavio portal MojPosao ističući kako, očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.
''Radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne. Da se studiranje isplati, pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 8443 kune plaće ili 17 posto višu plaću od prosječne i čak 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 6020 kuna'', kažu s portala MojPosao.
Prema analizi plaća istog portala, prosječna plaća propšle godine iznosila je 7188 kuna. Najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju piloti i ona je lani iznosila 21.936 kuna te direktori IT poslova - 20.549 kuna. Najniže prosječne plaće, od 28 do 35 posto ispod prosjeka, zarađuju radnici u pomoćnim zanimanjima, tekstilni radnici i zaposleni u uslužnim djelatnostima.
'Ako ste lošije obrazovani, teže ćete se zaposliti'
Prema analizi portala Moj posao, na visinu plaća utječe i to u čijem je vlasništvu poslodavac, jer strani vlasnici bolje plaćaju radnike nego domaći. No to je tako vjerojatno stoga što su u stranom vlasništvu profitabilne telekomunikacije te bankarska industrija, gdje su plaće iznadprosječne.
''Nema zbora, ako ste lošije obrazovani, teže ćete se zaposliti. Čekanje na zaposlenje onih s višom razinom obrazovanja neusporedivo je kraće nego osobe koja ima samo osnovnu školu ili nema ni to. Plaće visokoobrazovanih su više, a značajan je čimbenik profesionalno napredovanje, neusporedivo su veće šanse za napredovanje onih s visokim obrazovanjem od onih sa srednjim obrazovanjem. Kod nas se još uvijek jako drži do formalnog obrazovanja, tako znam za slučaj jako dobrog informatičara koji nije studirao – nama nije bio dobar jer nam je formalno obrazovanje jako bitno, a u Lufthansi je danas glavni informatičar. Ljudi često brkaju pamet i obrazovanje. Netko može biti glup, a imati tri doktorata znanosti, a netko može imati samo osnovnu školu, biti pametan i jako dobro neformalno obrazovan, načitan i informiran. To se polako mijenja, te promjene su vrlo spore i ne idu brzo, mi nismo Amerika ili Švicarska'', objasnio je Bejaković za Slobodnu Dalmaciju.
