Mala izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje generator je pogibeljnih situacija i tragičnih nesreća, nažalost ne jedini. Može se bezglavo juriti, brzinu ne prilagoditi uvjetima, ne držati razmak od vozila ispred bez imalo straha od kažnjavanja, napisao je prometni stručnjak Željko Marušić za Autoportal, koji je analizirao što je bilo zajedničko tragedijama do kojih je došlo u subotu u Vinkovcima i u nedjelju na Slavonskoj aveniji.
"Hrvatska je eldorado za prekršitelje prometnih propisa. Nažalost, tome doprinose velike i opasne nelogičnosti u našem prometnom sustavu. Tragična nesreća u Vinkovcima, obrazac po kojem se gine na našim cestama.
Brz i nesiguran automobi kakav država potiče povoljnim davanjima, povratak s noćnog provoda, mlad vozač, skliska cesta, kamera nema, policije nigdje…", napisao je Marušić i istaknuo:
"Bio je to školski primjer koji pokazuje zašto je Hrvatska, po sigurnosti cestovnog prometa, među najgorim zemljama Europske unije (na 24. od 27 mjesta). Gore je stanje jedino u Rumunjskoj, Bugarskoj i Latviji".
"Sreća je u nesreći što vozilom nije zabio u obiteljski automobil iz suprotnog smjera. Tragedija bi bila još veća! U proteklih deset godina bilo je barem 50 tragičnih prometnih nesreća po takvom principu. I sve je toliko poznato i predvidivo da bi putokaz za mjere mogli biti komentari čitatelja ispod članaka u najčitanijim medijima", piše Marušić u nastavku te predlaže sljedeće:
"Umjesto jalovog Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, temeljenog na političkim i populističkim principima, rasplinjenog na mnoštvo malo utjecajnih čimbenika, nauštrb najvažnijih, bilo bi dovoljno opetovano analizirati ovu nesreću i po njoj definirati nužne mjere.
O tome sam, na više načina javno govorio barem stotinu puta, a sada je prilika da ponovimo nužne mjere:
1. Sve opasne dionice cesta, raskrižja i autoceste premrežiti radarskim kamerama u svrhu evidentiranja prometnih prekršaja (prekoračenje i neprilagodba brzine, razmak, prolaske kroz crveno svjetlo, propuštanje pješaka, korištenje mobitela, vezanost sigurnosnim pojasom.
2. Smanjiti trošarinu (PPMV) za nova vozila s pet zvjezdica za sigurnost po standardu Euro NCAP za 50 posto, a ako usto imaju i sustav autonomnog kočenja, za 100 posto.
3. Uvesti sigurnosni malus na osiguranje od autoodgovornosti, stupnjevito do 300 posto, na brze a nesigurne automobile, snažnije od 85 kW (116 KS), posebice sa samo stražnjim pogonom.
Dakle, brzi stari BMW od 300 KS možete kupiti za 10.000 eura zahvaljujući neodgovornoj državi, koja protivno prometnoj sigurnosti i ekologiji, temeljnim nacionalnim interesima, niskim davanjima potiče kupnju “lijesova na kotačima” (primjeri, niže, BMW-a iz tragične nesreće u Vinkovcima), ali godišnju policu osiguranja trebate platiti 10.000 kuna. Pa izvolite.."
4. Intenzivirati policijske patrole kritičnim prometnom uvjetima, u noćima i jutrima vikenda, kad naša mladež odlazi i vraća se s provoda, a presretače s autocesta uvelike preraspodijeliti na opasne ceste.
5. Vratiti odredbu o ograničenju snage vozila kojim smiju upravljati vozači do navršene 24. godine, ali je odrediti na 70 kW (95 KS) te za mlade vozače uvesti “privremenu vozačku dozvolu”, s trogodišnjim trajanjem.
Prva je mjera je važnija od svih ostalih zajedno jer bi povećala izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje. Da ima kamera na cestama i policije u kritičnim vremenima na kritičnim lokacijama, mladi vozač starog i brzog BMW-a ne bi tako bezglavo jurio.
Na autocestama, odnosno četverotračnim brzim cestama, kao jutros na Slavonskoj aveniji kod križanja s Ivanja rekom, gdje je u sudaru jedna osoba poginula, poštovala bi se dopuštena brzina (najveća odnosno prilagođena) i sigurnosni razmak te presretači praktički ne bi ni trebali (osim za ostale zadatke, poput sprječavanja kriminala)", napisao je.
