Da je procijepljenost bila veća, vjerojatno ne bi došlo do omikrona, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Dijana Mayer u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'. Kazala je kako je moguće da će nova varijanta koronavirusa biti blaga, ali da se to još ne može znati.
Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, kazao je da kod omikrona postoji veliki broj mutacija koji može zabrinuti - od njih 50, 32 se nalaze na tzv. proteinu šiljka.
Omikronu ne odgovara situacija u Europi?
''Postoje izvještaji iz Južne Afrike koji govore da se soj relativno lako prenosi, da inficira uglavnom mlade ljude, da su kliničke slike relativno blage, ali mi to ne možemo prenijeti jedan na jedan na našu epidemiološku situaciju'', istaknuo je Parčina dodavši da je procijepljenost u Južnoj Africi tek 20 posto te da postoje i klimatske razlike.
''Mi se sada omikrona iskreno ne bojimo. Politički, stvorilo je to određene pomutnje, ali strogo smo uvjerenja, epidemiološki, mikrobiološki i virološki, da jednostavno za omikron postoji enormno teška situacija da se dobro može postaviti u Europi. Prvo, radi vremenskih uvjeta, drugo, radi temporalnih uvjeta epidemije u kojoj se definitivno sad nalazimo'', pojasnio je.
'Možemo se nadati da će biti blag'
Mayer je rekla da najviše zabrinjava velik broj mutacija kod omikrona do kojih, da je procijepljenost bila veća, vjerojatno ne bi došlo, jer virus ne bi imao prostora za širenje i mutiranje.
''Omikron, možemo se nadati, stvarno može biti slabija varijanta. Moguće je, kako tvrde neki znanstvenici, da će vjerojatno sam sebe uništiti, pobiti… To je premalo vremena da bismo o tome još mogli govoriti'', kazala je Mayer i dodala da će se raditi novo cjepivo, ali da za to treba najmanje šest mjeseci.
Rekla je i da je prošlo premalo vremena da bi zaključili hoće li omikron utjecati na povećanje hospitalizacija ili smrtnost.
''Možemo se nadati da će biti blag, ali to za sada ne možemo znati. Cijepljenje nam je jedini spas", poručila je.
'Nije točno da liječnici ne žele cijepiti'
Komentirajući podatak da dio liječnika ne prihvaća primjenu treće doze kao svoju obavezu, Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, rekla je da joj je jako žao da postoje takvi stavovi. Napomenula je da su od prvog dana cijepljenja obiteljski liječnici procijepili domove za starije, a cijepe i svoju populaciju, u svojim ordinacijama i na punktovima, u redovnom radu i prekovremeno.
''I prvu i drugu dozu, sve smo to mi dali. Dajemo i treću. Istovremeno cijepimo i protiv gripe. Molim sve da ipak ne govore da liječnici odbijaju cijepiti, ne žele, nisu voljni. Tu uopće nije pitanje volje i želje, i htijenja, nego jednostavno ogromnog radnog opterećenja i brige da svi oni bolesni i potrebiti ne ostanu bez zdravstvene usluge radi ovih svih poslova oko cijepljenja. Znači, 'ajmo cijepiti u prekovremenom radu, na velikim punktovima, tu smo uvijek za, uvijek smo bili, i mi smo na raspolaganju'', poručila je.
Na pitanje može li se dobiti privremena potvrda nakon prve doze cjepiva, Mayer je odgovorila niječno. Rekla je da se covid potvrda može dobiti 21 dan nakon prve doze.
''Pozivam ljude na strpljenje, ako su čekali do sada ta dva-tri tjedna dok ne dobiju drugu dozu, proći će brzo. Znam da je ljudima teško, da testiranje nije ugodno, nije ugodno uzimati bris dva puta tjedno, ali jedino što mogu, mogu se strpjeti. Nema govora o dobivanju privremenih potvrda. Kad se ljudi cijepe, kad prime cjepivo, treba organizmu da stvori antitijela, da odreagira, a to su minimalno dva tjedna'', rekla je Mayer.
'Serološki testovi unose puno nesporazuma'
Mayer je dometnula da je liječnik taj koji dijagnosticira je li netko vjerojatni slučaj ili ne, a ne sami građani.
''Kao što ne mogu druge bolesti dijagnosticirati i liječiti, tako ne mogu sami niti dijagnosticirati covid-19 niti se liječiti sami'', poručila je Mayer.
Upitana o slučajevima ljudi koji su u ljekarni uzeli kućni test na koji su bili pozitivni pa nazvali liječnika i pitali ga može li im poslati potvrdu, Ban Toskić napomenula je da moraju ići na PCR i biti u izolaciji.
''Zapravo, jako puno nesporazuma unose serološki testovi gdje dolaze čvrsto uvjereni ljudi da imaju pravo na potvrdu jer su preboljeli, ali do danas je uputa da se serološki testovi ne priznaju kao nikakav dokaz'', objasnila je Ban Toskić.
