Nakon zagađenja zbog kojeg su građani Slavonskog Broda ostali bez pitke vode, mnogi analiziraju kako je do takvog incidenta uopće moglo doći i tko je za to odgovoran.
'U kakvoj to državi živimo ako je malo nafte izazvalo ovakvu katastrofu?'
Prema javno dostupnim informacijama, ugljikovodici su istekli iz puknutog cjevovoda na mjestu koje je oko 900 metara zračne linije udaljeno od bunara pitke vode. Stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončić kaže da se iz toga može zaključiti da se slavonskobrodski vodovod nije mogao onečistiti zbog nesreće na produktovodu Croduxa. Dodaje i da bi se ispitivanje stanja cjevovoda moralo raditi prema standardima, uz spremnu opremu za slučaj nesreće. 'Danas kada pukne cijev čeka se vatrogasce. Valjda je to jeftinije, ali samo croduxovcima. Svima nama je skuplje. Ako je istjecanje par desetaka litara nafte izazvalo takvu katastrofu, u kakvoj državi mi to živimo? Voda se i bez nesreća s naftom svako malo zamuti u Splitu, Dubrovniku', dodaje Simončić.
'Pijemo vodu na dug i nemilice ju trošimo'
'Dok je bilo struke, crpilišta su se štitila, a mjesto crpljenja vode bilo je birano tako da je neposredno iznad postojao i kakav-takav prirodni zaštitni vodonepropusni sloj. Ako struka pri odabiru crpilišta nije zakazala, ako se stvarno radilo o stručnjacima, a ne o rodjačkim uhljebima, da je na mjestu nesreće nafta istjecala čak i satima pa i koji dan, voda na crpilištu ne bi mogla biti kontaminirana u jedan dan', rekao je Simončić za Večernji list. Pita se i postoji li mogućnost da se stanovnicima Slavonskog Broda već neko vrijeme 'podvaljuje' zdravstveno neispravna voda.
Darko Znaor, stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu pak kaže da je slučaj iz Slavonskog Broda posljedica nesreće, no tvrdi da je veći problem onečišćenje vode od poljoprivrede. Primjerice, tu su nitrati iz mineralnih gnojiva, a njih je, kaže Znaor, puno teže otkriti jer nema kvalitetnog sustava mjerenja nitrata. 'Stoga sad pijemo vodu na dug. U Slavoniji 70 posto nitrata dolazi iz mineralnih gnojiva koja i dalje nemilice trošimo. Dugoročno ćemo imati još veće probleme s pitkom vodom ako se nešto ne promijeni, ali mi sad zataškavamo taj problem i minimiziramo ga', rekao je Znaor za Večernji list.
