Jasno je da mladi u Hrvatskoj imaju manje šanse i većinom lošiji start za samostalan život, nego što su ga imali njihovi roditelji, no u prosjeku EU-a, tek je 47,9 posto mladih koji do 34. godine žive s roditeljima. Mladi u Europskoj uniji u pravilu roditeljsko gnijezdo napuštaju nakon završetka studija.
HRVATSKA REKORDER U BROJU ‘MAMINIH SINOVA’: Čak 76 posto mladih muškaraca živi kod roditelja
Prema podacima posljednjeg provedenog popisa stanovništva, u Hrvatskoj je 845.343 mladih u dobi od 20 do 34 godina, što znači da je ukupno 594.276 mladih koji do 34. godine žive s roditeljima. Najbrže se osamostaljuju Danci, među kojim je tek 19,7 posto onih koji se do 34. nisu osamostalili.
Socijalne neprilike otežavaju osamostaljivanje
Profesor socijalne politike Gojko Bežovan ističe da je u nas život mladih s roditeljima posljedica i tradicionalnih i gospodarskih socijalnih neprilika.
'Zemlje u kojima dominira katoličanstvo imaju veći udio mladih koji žive s roditeljima, dok mladi u zemljama protestantske tradicije ranije napuštaju roditeljski dom. Mladi Danci kad odu studirati dobiju stipendiju koja im omogućuje da se odsele iz roditeljskog doma i prije nego što završe studij.
Ponuda socijalnih stanova u zapadnim zemljama mladima omogućuje da se mogu ranije odseliti i zaposliti. Kod nas je javnosti promaklo da Hrvatska u EU-u ima najmanji udio studenata koji žive u studentskim domovima. Na Zapadu mladi imaju pravo na mjesto u domu i studentski dom se nalazi u mjestu boravka jer se tako potiče osamostaljivanje', rekao je profesor Bežovan.
Država nema strategiju socijalnog stanovanja, pa često i tri generacije žive u stanovima od 60-70 kvadrata. Nema socijalnih stanova koje bi mladi mogli unajmiti, a privatni najam za većinu njih je preskup.
Lošiji start
Hrvatska spada u mediteranske zemlje u kojima, tradicionalno, mnogi roditelji očekuju da djeca žive s njima dokle god mogu, no ipak su ekonomski razlozi presudni za činjenicu da se 30-godišnjaci ne mogu odvojiti od roditelja.
Dr. Vlasta Ilišin, politologinja s Instituta za društvena istraživanja, ističe da je mladima zbog krize još teže. Ako roditelji nisu financijski sposobni pomoći pri kupnji stana, većina mladih samostalnost može zaboraviti.
'Mi smo još 2013. rekli da će nove generacije mladih živjeti lošije od svojih roditelja jer imaju mnogo lošiji start. To su pokazala i engleska istraživanja, a i u cijeloj Europi se stvari pogoršavaju za mlade.
Mladi koji u sjevernoj Europi odu od roditelja ne idu u vlastitu nekretninu nego je unajme, no mi za razliku od skandinavskih zemalja nemamo povoljan najam socijalnih stanova za mlade i socijalno ugrožene i normalno je da se mladi neće odseliti.
Oni se ponašaju racionalno. Ne može se više očekivati da će svi mladi kupovati nekretninu, tim više što socijalne razlike rastu, startne pozicije djece bogatih i siromašnih su uvelike različite. Mladi su zaposleni na određeno, a licemjerno se očekuje od njih da demografski pridonesu zemlji', objasnila je Ilišin.
Samo su Makedonci gori od Hrvata
Izvan Europske unije od Hrvata su gori samo Makedonci, kojih 72,5 posto živi s roditeljima. Srbi su nešto bolji od Hrvata, dok su Slovaci zauzeli drugo mjesto s udjelom mladih od 69,6 posto koji žive roditeljima.
Među Talijanima, koje zovu i mamoni jer muška djeca ostaju živjeti s roditeljima, 67,3 posto mladih živi s roditeljima, zatim su tu Portugalci sa 62,9 % mladih do 34. u roditeljskom domu.
U literaturi se ovaj model kasnijeg napuštanja roditelja među mladim Europljanima naziva 'sredozemni model', naveo je sociolog dr. Marko Mustapić, a u tu skupinu spada i Hrvatska.
'Otežano zapošljavanje, profesionalna nestabilnost i financijska nesigurnost potiču mlade na takav život. Teškoće u rješavanju stambenog pitanja, posebice loša iskustva brojnih mladih obitelji s kreditima, dodatno utječu na takve trendove. Unatoč utjecaju tradicije, ekonomske teškoće presudno utječu na odluku većine mladih u Hrvatskoj da dugotrajno žive s roditeljima', istaknuo je.
Pojedinci koji su i dalje s roditeljima otkrili su zašto je tako.
Majčina pomoć je olakotna okolnost
Osječanka Antonija Tomasović ima gust radni raspored, pa život s mamom doživljava kao olakotnu okolnost.
'Ne moram trčati kući da bih oprala, ispeglala i skuhala ručak jer to sve ona učini za mene. Vrlo često dogodi se da dođem kući u 16, a opet odlazim na posao već u 18 sati', kazala je Antonija, koja se odselila na neko vrijeme, no u roditeljski se dom vratila nakon očeve smrti.
'Oduvijek smo se odlično slagale pa mi je sasvim logično da smo i ostale zajedno.
Ono što ona voli, a ja mrzim, je ići u špeceraj pa je to na njoj. Kuharica je, naravno, sto puta bolja od mene, ali ipak ponekad skuham i ja, uglavnom vikendom', rekla je Antonija koja priznaje da tu i tamo dođe do trzavica i svađa.
'Nju najviše izluđuje što gotovo nikada ne dođem kući u dogovoreno vrijeme, a ručak se hladi. I kada dođem, često sam za laptopom, a ona jedva čeka da mi ispriča kako je bilo na kavi s kolegicama ili da je sve opet užasno poskupjelo', kazala je Antonija koja priznaje kako bi pri osnutku vlastite obitelji svoju majku povela sa sobom u novi dom.
Čakovčanin Krešimir Biškup (29) u Zagreb je otišao 2005., s 18 godina, kao student. Vratio se 2014.
Žao im je novca
'U Zagrebu sam nakon studija radio, a neko vrijeme i živio u unajmljenu stanu, ali službeno sam živio kod roditelja jer mi nije padalo na pamet prijaviti promjenu prebivališta', rekao je Krešimir te dodao kako zato smatra da statistički podaci o mladima koji žive s roditeljima postaju upitni.
Samački život je volio, no bilo mu je krivo da kuća u Čakovcu zjapi prazna dok on plaća podstanarstvo u Zagrebu.
'Ne vidim zašto bi kuća zjapila prazna, a ja da budem u najmu ili ulazim u velike investicije kupnje kuće ili stana, kredita, obveza...', rekao je Krešimir koji živi s majkom.
'S obzirom na to da mi je majka već godinama na bolovanju, ona se brine o manjim stvarima koje može obaviti. Brat je ovdje povremeno, a režije i troškove dijelimo, spontano, kako koji račun dođe', rekao je te priznao da mu ponekad nedostaje sloboda samačkog života.
'Nije mi problem ni kuhati, oprati si rublje i čistiti. Možda ću s vremenom početi živjeti s djevojkom, pa će biti nešto lakše. I drukčije.
Uvijek su tu pitanja kamo ideš, zašto, s kim, kad se vraćaš. Ponekad se osjećam kao da imam 16. Mame ostaju mame, zaključio je.
