Gost RTL Direkta bio je predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu profesor Ivan Koprić.
Je li dakle ovo što priprema ministar Kuščević prava reforma državne uprave koja doista vodi racionalnijoj i efikasnijoj državnoj administraciji o čemu se sanja već dvadeset godina?
Mislim da će san ostati još neko vrijeme tu, ne znam da li još 1000 godina, ali nadam se da ne. Ovo je svakako jedan korak kojeg smo očekivali s obzirom na najave da će se ukinuti uredi državne uprave i pripojiti županijama pa je onda usput napravljeno još nešto što je uvršteno u Zakon koji u biti nije previše promijenio izgled s obzirom na prošle varijante. Ono što je još omogućeno ovim Zakonom, dakle on će se tek razraditi kroz neke druge zakone, uredbe itd. Svakako je to zapošljavanje u uredima, odnosno kabinetima ministara.
Već smo imali tu varijantu da se uvodi državni tajnik umjesto pomoćnika ministara, na kraju se ispostavilo da imamo nekog političkog čovjeka...
Dvije su tu promjene koje se sada predviđaju. Jedno je ovo pretvaranje vode u vino, odnosno pretvaranje dosadašnjih pomoćnika ministara u navodno profesionalne ravnatelje uprava. To smo već jedamput imali, zapravo bi ministar trebao priznati autorsko pravo Sanaderovoj vladi koja je to prvi put napravila kao jednu fintu u odnosu na Europsku uniju. Sad se to ponovno pokušava napraviti. To je sve skupa završilo neuspjehom pa će vjerojatno i ovaj put.
Druga stvar koja je napravljena ovog puta je oni politički savjetnici, taj revolving door, sad se ne ide s tim nekakvim smješnim nazivom nego se sada zove još gore - osobe koje pomažu u provedbi utvrđene politike Vlade. Nije ovca nego nekakva životinja koja se šeće na 4 noge pa usput grize travu itd. Dakle, ovdje je napravljena jedna prilično velika diverzija. Zapošljavat će se na poslove koji su očito javna služba, ljude koji neće proći ni natječaj, bio kakav, ni formalni ni ništa. Nego će jednostavno doći i u Ministarstvu predstavljati jednu vrstu odreda za discipliniranje profesionalnih službenika.
Znači ono, politički komesari koji kako kaže u Zakonu, provode državnu politiku?
Oni su zapravo ovdje definirani, ono "nit su ljudi nit su zviri", znači iza nekakvih maska provedba politike Vlade skrivaju se nepoznati broj, nepoznatih kvalifikacija, ljudi koji nemaju ni politički legitimitet, a niti profesionalni.
Dosta se logičnim i poštenim čini ovaj sistem revolving door, dakle da ljudi koji dođu s nekim ministrom s njim i odu, ali to smo već jednom imali i to je propalo, ispostavilo se da oni ostaju.
Pazite, u našoj državnoj upravi koja s ovako brojnim tijelima, već i onako ima dovoljno politički imenovanih ljudi, tako da svako ima svoju ekipu sa sobom. I ovdje će se vjerojatno dovoditi neki pripadnici stranačkih mladeži koji će se onda tu učiti nekakvom političkom dijelu posla jer oni o struci zapravo ništa ne znaju. Mi smo zemlja koja u 30 godina nije uspjela doći do toga da osnuje kvalitetni studij za javnu upravu. Pa postoji kod mene na Sveučilištu, otpor tome da se osnuje sveučilišni studij javne uprave, a sa strane države nema uopće potražnje.
Jednom prilikom mi je rekao kolega, "Pa što se za to zalažeš kad država to neće?", da tu je zapravo problem. U mnoštvu tih političkih garnitura koje su se samo ideološki razlikovale, ali u načinu na koji shvaćaju državnu upravu, kao neki politički plijen kojeg će osvojiti. Dakle, to je jedna koncepcija koja je u Velikoj Britaniji napuštena 1860-ih godina. Mi smo negdje oko tih godina što se tiče razvoja.
Najatraktivnije zvuči ovo smanjenje tijela državne uprave sa 52 na 32, mogu li županije preuzeti te poslove a da ne preuzmu i sve zaposlene u tim državnim upravama?
Sasvim sigurno će time županije preuzeti imovinu, prostor, opremu pa i ljude, a onda će nešto nakon toga s tim ljudima nešto napraviti, a što to se još ne zna kako. To je ostalo nejasno u svim ovim izmjenama. Ono što je sasvim jasno, da će umjesto profesionalaca koji su do sada odlučivali u nekoliko desetaka različitih vrsta upravnih predmeta, sada će sve potpisivati, odnosno odlučivati, župan pa će reći "Oprostite, nećemo dati korištenje šljunka tom i tom, nego ovom i onom".
Ali to pojednostavljuje stvar...
Sa vezama i stvaranjem mreža.
Smanjenje broja ministarstava, vjerujete li da će se to ikada dogoditi i treba li se to dogoditi?
Prvo bismo trebali ono što sam ja više puta predlagao, trebali bismo napraviti katalog resora, koje mi resore na državnoj razini želimo. Onda bismo lako vidjeli kako doći do nekog prihvatljivog broja ministarstava koja će se osnivati za te resore. Ovo što je sad predviđeno, da jedno ministarstvo mora imati dva upravna resora, kad bismo išli prema sadašnjim resorima, onda bismo se zapitali, dobro kog vraga ćemo spojiti s ministarstvom obrane?
Ali kad pogledate kako su se kod nas rješavali politički problemi, problemi koje su imale garniture, uzmimo zadnju garnituru, ovu Plenkovićevu. Oni su došli do Marića broj dva ili broj jedan, ne znam koji je koji broj. On je rekao, on hoće ministarstvo i izmislio se Ministarstvo državne imovine. I sad vi zapravo na taj način možete izmišljati resora koliko god hoćete. To sve skupa ne nudi neku šansu za racionalizaciju. Ozbiljna racionalizacija kreće od ciljeva, dakle koji su ciljevi koje ta ministarstva žele postići u sljedećem razdoblju i onda se pitamo kako ćemo te ciljeve ostvariti.
