U studiju RTL-a Danas gostovao je demograf Marin Strmota, nekadašnji državni tajnik Ministarstva demografije, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Mislite li da su najave Ministarstva demografije o novim demografskim mjerama i strategiji tek prazna obećanja?
Povijest se ponavlja. Ono što se očekivalo i demografi će vam potvrditi, a time ne kritiziram ovu Vladu nego sve prošle, da je to peta strategija, lista želja koja se najavljuje u izbornoj godini. To samo po sebi govori. A o ozbiljnosti govori i to da nemamo čak niti izračun te najviše najavljivane mjere delimitiranja roditeljskog dopusta drugih šest mjeseci. To pozdravljam i za to sam se zalagao. To bi bila dobra mjera pomoći roditeljima.
Koliko je Hrvatskoj iskreno stalo do bolje demografske slike. To možete govoriti i kao čovjek koji je bio u sustavu, a sada ga promatrate izvana...
Treba se uspoređivati sa drugim zemljama. Druge zemlje u kojima se oporavlja broj rođenih među kojima su i neke zemlje tranzicije kao što su Mađarska, Poljska, Slovačka, Češka, a Irska pogotovo... Oni su imali snažan oporavak kroz imigraciju. Vidi se da mi nemamo ozbiljniji pristup i to je uvijek ista priča. Izrada strategije pa se najavljuju mjere pa se to u izbornoj godini govori možda, ako bude... To je apsolutno nedovoljno ozbiljno.
Spomenuli ste i sami "mađarski model". Bi li se on mogao primijeniti u Hrvatskoj?
Svakako. I osobno sam upoznao mađarsku ministricu Katalin Novak, ona je i sama majka troje djece. Oni su tome pristupili poprilično ozbiljno. Oni su u zadnjih osam godina udvostručili naknade i prava za djecu, rodilje i cijelu obitelj. Oni se sami deklariraju kao Vlada okrenuta obitelji. I to se vidi u totalnoj stopi fertiliteta su povećali i nešto u rođenima. Oni sada hoće pojačati paritet za rođeno treće i četvrto dijete. Vidjeli su da je tu najveći problem i to studije i pokazuju - prvo i drugo dijete je više stav da želite da imate dijete, kod trećeg već roditelji puno više razmišljaju ekonomski i kalkuliraju.
Zvučna je najava da se oprosti cijeli kredit za treće dijete. Mislite li da bi to imalo efekte i u Hrvatskoj. Imate dvoje djece, biste li vi možda na treće?
Svakako bi o tome razmišljao, baš jesam u nekakvim takvim aranžmanima. Treba staviti naglasak da je kod njihove mjere da je ona za djecu koja budu rođena od 1. srpnja 2019. godine i svako sljedeće dijete. To se neće računati za one koji sada već imaju dvoje dijece. To je samo za mlade parove. Mađarska ima puno više mjera i oni to provode već nekoliko godina, čak bake i djedovi imaju roditeljske dopuste, pomoć za vozila i više vrsta naknada. Oni su svemu tome ozbiljno pristupili.
Mislite li da bi se Hrvatska mogla revitalizirati ovakva kakva je sada. Ili smo totalno zaglibili?
Ne treba biti pesimističan. Naravno, izgubili smo reproduktivni potencijal. Jako je teško razmišljati da ćemo preko noći udvostručiti broj rođenih. Tim više što vidimo da i Vlada sada se hvali sa nekoliko stotina više rođene djece, što je zanemarivo. Najveći problem je iseljavanje. Sada smo govorili o obiteljskim politikama, no iseljavanje je nešto drugo. Te mjere bi trebalo fukusirati na neke druge stvari. Ljudi u istraživanjima kažu da problem nije samo novčana naknada nego neke druge stvari u državi bi trebalo urediti. Od tržišta rada, pravosuđa, vrednovanja rada i ostalog.
Koje vas brojke najviše brinu kao demografa kada je Hrvatska u pitanju? Čemu se najviše moramo posvetiti?
Dobna struktura i iseljavanje. Izgubili smo najvrjedniji dio dobne strukture, odnosno stanovništva. Obrazovane i mlade, one koji imaju djecu i one koji će imati djecu. Izgubili smo silan trenutni, ali i budući potencijal. Zbog toga su ugroženi sustavi, a i tržište rada vapi za radnicima. Puno problema se pojavilo uslijed zanemarivanja demografskih problema.
Ako se uspoređujemo s nama mjerljivim zemljama EU, kako stojimo? Nismo najgori?
Tranzicijske zemlje koje sam već spomenuo su već počele povećavati broj rođene djece i provode puno više mjera. Negdje smo na začelju. Ali treba reći i da od svih zemalja EU samo devet zemalja bilježi zadnjih 10 godina gubitak stanovništva, a mi smo među njima. I oni koji gube rade puno više nego mi.
Naprasno ste otišli iz sustava, ima li šanse da se naprasno i vratite?
Teško. Ali ako se naprasno vrati gospodin Milanović, morat ću i ja onda.
