Cijene goriva opet rastu. Hrvatska u prvi tjedan rujna ulazi s prijetnjom još većih cijena goriva. Prema neslužbenim najavama, najprodavaniji eurosuper 95 raste za 22 lipe, dok cijena eurodizela ide gore za 13 lipa. Tako će se od utorka za eurosuper 95 izdvajati 11 kuna i 23 lipe, a za eurodizel 10 kuna i 38 lipa.
U očekivanju sutrašnjeg dana i objave Ministarstva gospodarstva o najvišim cijenama naftnih derivata, postavlja se pitanje kako će Hrvati dočekati zimu i slijedi li nam domino-efekt? Naftni stručnjaci nisu optimistični – Hrvatska je samo mali dio svjetskog problema, ističe Davor Štern.
Burza kao sredstvo stvaranja profita, ne ravnoteže
"Ja se bojim da, ako se ovaj trend nastavi, a nitko ništa ne poduzme, da će se to onda pretvoriti u čest problem, kao što već i je, jer kockanje na burzama nije samo pitanje nafte i naftnih derivata, to se sada tiče i cijena hrane pšenica i žitarica, to će se odraziti i na metale i to će postati jedan problem, s kojim će se svijet vrlo brzo morati suočiti", kaže Štern.
Štern ističe da cijela situacija nije uvjetovana nikakvim poteškoćama u opskrbi, nego da se radi isključivo o jagmi za financijama. Rezultat je to i nereda na burzama.
"Burze koje su bile mjesto gdje su se formirale cijene proizvoda u odnosu na ponudu i potražnju, pretvorile su se u mjesto gdje se licitira i kocka i gdje se praktički igra", napominje Štern.
Primjer Francuske...
A može li i hoće li naša Vlada nešto poduzeti? Za naftnog stručnjaka Igora Dekanića prostora za manevar baš i nema.
"Što se može učiniti, jedna mala zemlja poput Hrvatske, zapravo, ne može ništa učiniti. Može pratiti svjetske trendove i što prije im se prilagođavati. Drugo ništa", smatra Dekanić.
Primjera u svijetu ima – Francuska je zbog visokih cijena u dogovoru s naftnim kompanijama snizila cijene u idućih nekoliko mjeseci.
...koji nećemo slijediti
"Zapravo, moramo biti svjesni da maloprodajna cijena, njezina struktura, otprilike pola ide državi u državni budžet i različite oblike državnih troškova, od izravnog prihoda državnog proračuna, do trošarina i, recimo u Hrvatskoj, za otplatu kredita za izgradnju našeg sustava autoputa", poručuje Dekanić.
I ovisno o stanju blagajne, država se može ili ne mora odlučiti za intervencije. Budući da smo u debelom minusu, sami možemo zaključiti kakav nas ishod očekuje.
