U Hrvatskoj je od početka godine do 2. travnja izdano 18.693 dozvola za rad i boravak strancima, odnosno radnicima iz "trećih zemalja". Među njima nisu Lekan Asimiyu i Opeyemi Sunday Olasunkanmi. Naime, obojica su dobili turističke vize za države koje ne spadaju u schengenski prostor te su tako u potrazi za poslom stigli u Hrvatsku.
Uspjeli su ga pronaći, jer im je Lekanova djevojka htjela pomoći te je napisala životopise i poslala u građevinske tvrtke, kako bi radili kao krovopokrivači. Već nakon prvog maila, javili su se iz jedne zagrebačke tvrtke te im ponudili probni rad na Pagu. No, u spletu nesretnog datuma i koronakrize, mladići su gotovo odmah dobiveni posao izgubili.
"U petak 13. ožujka okolnosti su potvrdile svu zloslutnost nesretnog datuma. Nakon što su zadovoljili probni rad, na putu u Zagreb gdje su ih čekale osobne stvari za povratak na teren, u busu za Zagreb dobili su informaciju da ih zbog krize oko koronavirusa ne mogu zaposliti jer su svi poslovi na kojim se trenutno radi obustavljeni", rekla je Lekanova djevojka, Klara Šimunović za N1.
Ne mogu napustiti zemlju
No, umjesto da ih dočeka i proslavi dobivanje posla, Klara je s Lekanom i Opeyemijem krenula obilaziti institucije. Kada je postalo izvjesno da od bilo kakvog posla neće biti ništa, prijavila ih je kao goste u privremeno boravište. No, dvojici Nigerijaca to nije značilo mnogo, jer im krajem travnja ističe viza, a dozvolu za rad i boravak nisu dobili.
Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije upoznata je s njihovim slučajem i ističe kako postoji još slučajeva u kojima su tražitelji azila dobili pravomoćnu negativnu odluku Upravnog suda u azilnom postupku i time izgubili pravo na smještaj, ali nisu u mogućnosti napustiti Hrvatsku. Zbog toga se CMS obratio Ministarstvu unutarnjih poslova tražeći pojašnjenje što se događa s osobama koje su trenutno u takvoj situaciji.
"Nabrojili smo tu osobe koje su dobile rješenja o napuštanju EGP-a, strane radnike koji su izgubili posao i strance u neregularnom statusu. Predložili smo da se navedenim skupinama za vrijeme pandemije odobri privremeni boravak iz humanitarnih razloga te smo predložili razmatranje portugalskog modela kojim bi izbjeglice i migranti za vrijeme pandemije dobili građanska prava, odnosno imali pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama", istaknula je Kekuš.
Promijenili zakone
No, Vlada je na sjednici 16. travnja prihvatila Nacrte prijedloga zakona o dopunama Zakona o strancima te Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji.
"Razlog za dopune predmetnih Zakona je isti, a radi se o smanjenju socijalnih kontakata službenika koji provode upravne postupke i državljana trećih zemalja te državljana država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji u policijskim upravama, odnosno postajama, za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19. Dopunama Zakona o strancima omogućilo bi se državljanima trećih zemalja, da za vrijeme trajanja epidemije koriste izdane dozvole boravka, radi nastavka nesmetanog boravka i rada u Republici Hrvatskoj te se propisuje da radnje u upravnom postupku koje bi bili dužni poduzeti, mogu poduzeti najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka epidemije", objasnio je tada ministar Davor Božinović.
Zbog toga su dvojica krovopokrivača iz Nigerije uspjela prijaviti boravište u Hrvatskoj, što im je dalo određenu sigurnost dok traje koronakriza. No, pravo je pitanje, a s njim se suočava i sve više Hrvata - što kada pandemija prestane?
