Sindikat Akademske solidarnosti daje Ministarstvu Radovana Fuchsa još tjedan dana da povuče zakone o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju, a onda, 6. srpnja, akademski kadar stupa u štrajk uz podršku studenata koji u tom periodu neće moći polagati ispite, braniti diplomske radove, niti dolaziti na konzultacije. Rečeno je to u srijedu na konferenciji za novinare na Filozofskom fakultetu, a povodom početka procesa njihovog mirenja s poslodavcem - Ministarstvom obrazovanja i znanosti .
"Ako i administracija fakulteta bude štrajkala, neće biti upisa", kazao je profesor Mate Kapović dodajući kako i oni imaju pravo na štrajk, ali da je nemoguće reći tko će sve u njemu sudjelovati te tko će se u štrajku solidarnosti filozofskim fakultetima, pojedinim institutima i drugim fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Zadru, Puli i Splitu pridružiti u obustavi rada.
Kapović je naglasio kako Ustav i Zakon o radu garantiraju svim štrajkašima, bez obzira bili oni članovi Akademske solidarnosti ili nekog drugog sindikata, da neće trpjeti posljedice stupanja u štrajk. Osim studenata, čiji je predstavnik bio na konferenciji za medije, podršku principima za koje se bori sindikat izrazio je i rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš te dekan FFZG-a, koji je za četvrtak sazvao sjednicu fakultetskog vijeća, izjavili su profesori. Podržava ih i predsjednik Ivo Josipović.
"Delegati Akademske solidarnosti će biti primljeni kod predsjednika. On je profesor i pravnik i njemu je jasno da su zakoni protuustavni jer se ugrožava autonomija sveučilišta", kazao je Kapović.
Dodaje kako svi fakulteti koji su ustali protiv zakona mahom osuđuju oduzimanje autonomije, dok je drugi problem komercijalizacija, koja se ne očituje samo kroz visoke školarine, već i kroz mogućnost postupne privatizacije i povlačenja države iz financiranja visokog obrazovanja i znanosti, kroz razdoblje od nekoliko godina.
Programski ugovori - alibi za kresanje davanja sveučilištima
"Veća opasnost (od školarina) je najava da će se sveučilišta financirati putem programskih ugovora. Hrvatska ima jedan od najmanjih postotaka izdvajanja iz proračuna za sveučilišta u Europi, od 0,8 posto. Ako se financiranje dodatno odvoji od države, on će biti daleko manji", kaže profesorica Morana Čale. To će voditi, tvrdi, padu kvalitete obrazovanja, ukidanju studijskih programa, masovnom otpuštanju na fakultetima, pogotovo u humanističkim znanostima.
"Programski ugovor će jedva pokrivati hladne pogone fakulteta i plaće. Za sve što sveučilište ne ispoštuje, bit će kažnjavano, a stimulativnih odredbi nema", pojasnila je Čale.
Izjavili su kako se ne slažu da će konkurencija doprinijeti poboljšanju kvalitete studiranja, već isključivo demokratska procedura donošenja zakona. Inzistiraju da se zakoni koji su presudni za razvoj obrazovanja donose temeljem strategije koja će biti kreirana uz sudjelovanje stvarnih predstavnika akademske zajednice, te da se zakoni donesu tek tada. To je upravo suprotno od onoga što se sada događa, jer takve strategije nema, a Vlada naveliko ignorira kritike akademske zajednice.
"Ne zalažemo se za status quo. Zalažemo se za nove nacrte demokratskim putem, a ne silom i na brzinu", kazala je profesorica Maša Kolanović.
Logika profita u obrazovanju i znanosti dovela je do korupcije, ističu oni. Korupcija se prikazivala kao uvriježeni način funkcioniranja akademske zajednice, što je samo još jedna u nizu manipulacija. Ako zakoni propisuju da ne možete naplatiti školarine, nitko neće upisati više studenata nego što fakultet može primiti, ističu oni.
Na zapadu
Zakoni su osmišljeni na radnim tijelima u koje je ministarstvo delegiralo profesore koji imaju honorarno ili stalno zaposlenje na privatnim sveučilištima i zbog toga se njima ide na ruku. No, što bi falilo da i u nas prevladavaju privatni fakulteti, kao, primjerice, u Americi?
"Studentski dug je premašio dug na privatnim karticama. Možda netko želi da zaduženje za fakultet pribroji dugu za auto i stan, ali ja osobno ne želim takav sustav", kaže Kapović.
"Raspitajte se za Oxford", kaže Čale, ističući kako su europski primjeri rezanja proračuna za obrazovanje možda bitniji za ovu problematiku zbog skorog ulaska u Europsku uniju. "Izašli su u javnost s peticijom u kojoj stoji 'Nemamo povjerenja u odnos britanske vlade prema obrazovanju'", zaključuje.
Akademska solidarnost uputila je s presice i izjavu za medije, koju prenosimo u cijelosti:
Unatoč višemjesečnom protivljenju akademske zajednice i zainteresirane javnosti, Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa prihvatili su 21. lipnja 2011. nacrte prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu i uputili ih u saborsku proceduru. To je posljednji u nizu koraka iz prepoznatljivog repertoara političkog nasilja.
Podsjetimo: u "akciji zakoni" dosad su se osnivala različita povjerenstva bez demokratske legitimacije, simulirali su se krugovi javne rasprave, iznosile se bezočne laži i manipulacije, fabricirala se podrška prijedlozima, da bi, napokon, medijska ofenziva kulminirala tumačenjem nalaza Državne revizije, pri čemu se koruptivne klijentelističke grupe i njihove sebične financijske interese pokušalo prikazati kao uvriježeni način funkcioniranja cjelokupne akademske zajednice. Tu zajednicu, očito, treba ocrniti u očima javnosti i zatim baciti na koljena.
Stoga Sindikat 'Akademska solidarnost', u skladu s dosadašnjim akcijama, najavljuje štrajk na temelju čl. 269. Zakona o radu u svrhu zaštite gospodarskih i socijalnih interesa zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Štrajk će započeti 6. srpnja 2011. u 8 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Navedenim nacrtima prijedloga triju zakona grubo se zadire u ustavno zajamčenu autonomiju sveučilišta i slobodu znanstvenoga stvaralaštva. U tom pogledu, predviđeno smanjenje ovlasti predstavničkih tijela akademske samouprave (npr. fakultetsko vijeće, sveučilišni senat) – koja prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omogućuju i radno pravno relevantno suodlučivanje (samoodlučivanje) akademskih radnika povrh onoga zajamčenoga općim Zakonom o radu (radničko vijeće) – u izravnoj je suprotnosti s gospodarskim i socijalnim interesima akademskih radnika.
Osim toga, nacrti Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti sadrže odredbe koje će dovesti do bitnoga povećanja udjela radnih odnosa na određeno ili prikriveno određeno vrijeme u okviru ukupnih radnih odnosa akademskih radnika što također Sindikat smatra izravnim ugrožavanjem socijalnih i gospodarskih interesa zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Štrajk će se provoditi u užem smislu, radi poticajnog djelovanja na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao i na druge poslodavce u djelatnostima znanosti i visokog obrazovanja, kako bi počeli proaktivno djelovati s ciljem povlačenja spomenutih nacrta zakona iz zakonske procedure, te radi promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih prava svojih zaposlenika, uz konkretna nastojanja da poslodavci članova Sindikata budu prepoznati i postupaju kao aktivni subjekti u izradi novih nacrta zakona.
Pritom predstavnici poslodavaca moraju predstavljati interese svih članova akademske zajednice na matičnoj instituciji i biti izabrani u tu svrhu od svoje baze, a ne nametnuti političkom voljom resornog ministarstva.
Jednako tako štrajk će se provoditi u širem smislu, kao opći štrajk, koji nastoji potaknuti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Vladu Republike Hrvatske da iz saborske procedure povuku nacrte triju zakona, te da se uz širu društvenu raspravu izrade novi koji bi bili u skladu s Ustavom i drugim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uz uvažavanje svih članova akademske zajednice.
Naša stajališta o komercijalizaciji znanosti i javnoga visokog školstva jasna su i principijelna otpočetka, naše zagovaranje demokratskog odlučivanja odozdo jednako tako. Šteta koja će nastati našim stupanjem u štrajk veoma se lako i brzo može popraviti. Katastrofa koju donose novi zakoni dugoročna je i nepopravljiva.
Vezani članci:
arti-201106280185006 arti-201106200905006 arti-201106270012006 arti-201106210130006 arti-201106210939006
