Ubrzo nakon pojave koronavirusa u svijetu i Hrvatskoj počelo se u javnosti razgovarati o gospodarskim posljedicama te bolesti. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi zbog koronavirusa uskoro mogla pokucati recesija na svjetska, ali i hrvatska vrata. O tome je na N1 govorio Davor Huić, predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa pa je iznio i koje mjere Hrvatska može poduzeti. Kaže da se globalna recesija čini neizbježnom, ali da je teško predvidjeti koji će biti njezini razmjeri. Budući da je danas ekonomska struktura povoljnija i da je Hrvatska spremnija sada na recesiju nego prije 12 godina, nada se da ovaj put posljedice neće biti velike kao tada.
"Moja poanta koju pokušavam iznijeti u javnost, jest da ne zaostajemo za zemljama poput nas zbog rata, nego je ključna bila ta kriza i pogrešni odgovori tri vlade na tu krizu. Tad je počelo zaostajanje za zemljama poput Češke, Slovačke itd. Dotad smo pratili ritam zemalja EU, a onda smo dugo stagnirali i tek zadnjih godina imamo blagi rast. Bitno je da ne ponovimo tu grešku. Tri vlade su donijele odluku da spašavamo javni sektor, a privatni sektor puštamo niz vodu. To nas je koštalo minusa u ekonomskoj aktivnosti, gubitka radnih mjesta, presporo smo rasli... To su posljedice pogrešne politike. Imamo priliku napraviti drugačije, ali ključna stvar u krizi je ne dizati poreze. Potreban je rebalans proračuna, smanjivanje rashoda države i svakako izbjeći dizanje poreza", rekao je Huić za N1.
Je li zaduživanje rješenje?
Kada se radi o eventualnom novom zaduživanju, Huić kaže da smo u 10 godina smanjili udio javnog duga u BDP-u i to premalo. Prema njegovom mišljenju ovoga puta bismo trebali ponovno krenuti prema tome te je siguran da ministar financija Zdravko Marić neće olako pristati na pritiske iz drugih resora. Navodi i postojeći dug od 73 posto koji je i dalje previsok te dodaje da Hrvatska nije napravila rasterećenje u vremenu ekonomskog rasta koje bi nas pripremilo za krizu.
"Postoje silne neefikasnosti u sustavu. Javnim se novcem raspolaže neefikasno, jednim dijelom kriminalno, drugim dijelom rasipnički, ali tu postoji prostor za uštede. (...) Bitno je ne zaustaviti investicije, a to se dogodilo u prošloj krizi. Rezale su se kapitalne investicije. To ne bi trebalo jer to održava razinu ekonomske aktivnosti", naglašava on.
'Treba smanjiti apetit javnog sektora da bi se očuvala ekonomija u cjelini'
Do sada se rebalans proračuna nije ozbiljno spominjao, no Huić misli da će do rebalansa doći po završetku unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Spominje i parlamentarne izbore koji prema njegovom mišljenju nisu dobri za racionalno raspolaganje sredstvima jer su u izbornoj godini vlade sklonije više trošiti. Huić spominje privatne tvrtke jer one ovise direktno ili indirektno u javnom sektoru pa se bilo koji poremećaj uz javni sektor osjeća kroz cijelu ekonomiju. Mišljenja je da se ne smije zauzeti pozicija koja pod svaku cijenu štiti javni sektor, a privatni pušta da se snalazi. Njemačku i Sloveniju navodi kao pozitivan primjer jer su to države koje su već najavile izdvajanja za zaštitu privatnog sektora.
"Ne radi se o dugoročnim mjerama ako država treba iz rezervi zaštititi privatni sektor, ali da bi to mogla, mora smanjiti rashodovnu stranu proračuna. S rupom u proračunu ne može se pomagati. Treba smanjiti apetit javnog sektora da bi se očuvala ekonomija u cjelini", rekao je Davor Huić.
Što se tiče subvencija za brodogradilišta, Huić kaže da nažalost nije vidio niti jednu analizu koja bi pokazala da su ta ulaganja opravdana te ih vidi kao promašene troškove. Komentirajući moguću recesiju u Hrvatskoj, Huić vjeruje da ćemo dobiti neki oblik globalne pomoći, barem u okviru EU. Smatra da bi to Hrvatska trebala inicirati.
