Time bi, prema istim nagađanjima, svi rođeni nakon 1962. godine, a koji su obveznici oba mirovinska stupa i u punu starosnu mirovinu trebaju otići 2027. godine ostali bez prava na dodatak i mirovine bi im bile barem 20 posto niže od onih ostvarenih samo iz prvog stupa. No, donekle ih može umiriti vijest da će im država morati osigurati zaštitni dodatak.
Zaštitni dodatak i za nove umirovljenike
Tportal piše kako je mirovinska reforma iz 2002. godine, s uvođenjem drugog mirovinskog stupa, trebala donijeti održiv mirovinski sustav. Bilo je predviđeno da se u drugi stup uplaćuje pet posto od iznosa plaće i da se taj stup temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. No, kasnije je kriza obustavila mirovinsku reformu, a s njome i povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na 10 posto. Potom se pokazalo i da prihodi iz drugog stupa neće biti dovoljni za održavanje postojeće razine mirovina.
Ne bi li privremeno riješila problem, država je 2011. svima koji su u trenutku osnivanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina omogućila vraćanje u prvi stup i osigurala dodatak od 27 posto. U prvi stup se, međutim, nisu mogli vratiti oni koji su 2002. imali manje od 40 godina - dakle, svi rođeni 1962. godine i kasnije - pa za njih nije bio predviđen dodatak od 27 posto. U međuvremenu se ništa nije promijenilo, pa će Vlada morati proširiti zaštitni dodatak i na nove umirovljenike. Tako su, naime, poručili iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, rekavši da nitko od budućih umirovljenika neće biti zakinut.
Poticanje duljeg ostanka u svijetu rada
Za državu to ne bi trebao biti velik problem jer, piše Tportal, za nove umirovljenike neće trebati isplaćivati dodatak od 27 posto nego manje, jer će se dio razlike pokriti iz drugog mirovinskog stupa. Simulacije za prvu generaciju osoba s punim stažem koje će u mirovinu ići 2022. godine, pokazuju da će im trebati osigurati dodatak od oko 20 posto koji će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup. Tako bi za osobe koje će ići u mirovinu 2030. godine prihodi iz drugog stupa trebali porasti do te mjere da će u potpunosti pokriti zaštitni dodatak.
Ako u međuvremenu dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup, do tog bi izjednačavanja moglo doći i ranije.
U Vladinom programu reformi i Programu konvergencije za razdoblje 2017. - 2020. navodi se kako je ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava poticanje duljeg ostanka u svijetu rada. To se, među ostalim, želio postići obeshrabrivanjem odlaska u prijevremenu mirovinu, tj. većom penalizacijom prijevremene starosne mirovine, ubrzanjem izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te nakon toga postupnim podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce.
