Hrvatska je 2021. prihvatila kao europsko-unijsku Godinu željeznica, no realno stanje umjesto idile nudi smanjivanje broja željezničkih linija ili skraćenje relacija. Redukcijom su zahvaćena 134 vlaka od ukupno 821, a mjere su uoči lanjskog Božića objašnjene lošom prodajom putničkih karata zbog pandemije, piše DW.
Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske početkom lipnja upozorili da se u sektoru priprema i udar na radna mjesta, a u okviru novog Pravilnika o organizaciji i još neobjavljenog tzv. Pisma sektorske politike. To će navodno biti provedeno ograničenjima rada izvršne službe, ukidanjima pojedinih radnih mjesta, smanjenjem broja radnika u smjenama, uvođenjem raznih prekida rada.
O eventualnom se povratu voznih redova na ranije stanje više iz uprave HŽ-a niti ne govori, sad i bez obzira na turističku sezonu. Besperspektivnost pristupa ovom javnom resoru jasno je izražena činjenicama poput one da je područje najpogođenije restrikcijom – Dalmacija. Pored ukidanja noćne linije Split-Zagreb-Split, vlakovi uopće više ne prometuju na relacijama Zadar-Knin i Ploče-Metković.
Zoran Maršić, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske obajasnio je to riječima da ovakvo stanje željezničkog sektora u Hrvatskoj uglavnom proizlazi iz nedovoljnog interesa i zbog nekompetentnosti političara koji godinama donose odluke o cjelokupnom željezničkom sektoru. Kako je objasnio politika je rado postavljala svoje uprave i nadzorne odbore čiji članovi nikad nisu snosili odgovornost zbog nerada i štete iza sebe.
On dodaje kako će se devastacija sektora nastaviti planiranim ukidanjem 450 kilometara pruge, a na pojedinim prugama smanjenjem usluge prijevoza putnika.
"Posebno je zabrinjavajuće da država u željezničkom prijevozu više ne vidi razvojnu šansu“, rekao je Vedran Horvat, izvršni direktor Instituta za političku ekologiju koji je izradio i objavio tu studiju.
On smatra da je očito kako nedostaje smisleni plan investicija u željeznički sektor kojim bi se očuvala radna mjesta i poboljšala kvaliteta i dostupnost željezničkih usluga, uz postupno vraćanje ukinutih linija i modernizaciju postojećih, piše DW.
